Snimio M. MIJOŠEK
Mislim da uloga antifašizma i antifašista u ovim krajevima nikad nije dovođena u pitanje jer je ona prepoznata od najvećeg dijela građana i normalno da se i kao zajednica ponosimo i držimo do nje. Jedan od velikih specifikuma kada govorimo o našem gradu je jedna velika raznovrsnost ljudi koji u njemu žive, odnosno činjenica da imamo veliki broj pripadnika raznih nacionalnih manjina
Na jedan je od najvažnijih datuma u novijoj povijesti grada 5. svibnja, Pula već tradicionalno svečano obilježava svoj najveći praznik, Dan grada. Datum je to koji je označio definitivni kraj jednog mračnog razdoblja pulske povijesti, a s oslobođenjem je u DNK grada trajno upisano i duboko poštovanje prema antifašizmu i baštini njegovih osloboditelja. Prilika za prisjećanje na to bit će i današnja svečana sjednica pulskog Gradskog vijeća i obraćanje gradonačelnika Borisa Miletića s kojim smo tim povodom razgovarali o tradiciji i temeljima na kojima je izgrađena moderna Pula, ali o aktualnim iskušenjima poput krize u Uljaniku i planovima za oživljavanje centra grada.
Ogromne zasluge
- 5. svibnja kao Dan grada Pule temelji se upravo na obilježavanju obljetnice oslobođenja grada od fašizma i nacizma i normalno da se treba prisjetiti tih vremena i biti zahvalan na onome što danas imamo, a to je život u slobodi. Za to ogromne zasluge imaju antifašistički borci iz Drugog svjetskog rata, ali i hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, te mi je zbog toga uvijek drago istaknuti vrlo dobre odnose koje Grad ima i s udrugama koje zastupaju i jedne i druge, kao i ponos s kojim baštinimo njihovu tradiciju i obilježavamo sve obljetnice. Ali temeljem upravo dana oslobođenja mi smo definirali u Statutu taj datum u svibnju kao dan našega grada. Možda je to čvrsto vezivanje uz datum oslobođenja jedna specifičnost Pule koja je i nakon završetka rata dugo vremena bila poprilično devastirana čemu su, među ostalim, doprinijela i saveznička bombardiranja prilikom kojih je trećina stanovništva grada ostala bez krova nad glavom. Treba se prisjetiti da je i nakon 1945. godine Pula pune dvije godine pod angloameričkom upravom bila u biti zatvoren grad koji je na neki način stavljen na čekanje do okončanja pregovora o sudbini ovih krajeva. I dok su drugi gradovi diljem zemlje krenuli u obnovu i uklanjanje posljedice rata ovdje je vladala jedna velika stagnacija, da bi nakon nje uslijedio i veliki egzodus tijekom kojeg je Pulu napustio veliki broj njezinih građana. To razdoblje obilježile su brojne tragedije koje su zadesile grad i njegove građane, ali i antifašizam i ta borba koja je postavila temelj slobode koju imamo, a to niti možemo niti želimo zanemariti kako jučer i danas, tako vjerujem i u budućnosti.
- U vremenu relativizacije svega i svačega pod upitnik se već neko vrijeme pokušava staviti i taj dio hrvatske povijesti. Međutim činjenica je da su Istra i Pula jedni od rijetkih krajeva ove zemlje u kojem nikad nije bilo upitno treba li ispred antifašizma iz tog vremena stajati negativan ili pozitivni predznak.
- Naravno, i drago mi je da je tako. Mislim da uloga antifašizma i antifašista u ovim krajevima nikad nije dovođena u pitanje jer je ona prepoznata od najvećeg dijela građana i normalno da se i kao zajednica ponosimo i držimo do nje.