U organizaciji Hrvatskog kulturnog društva u Gradišću u Puli se od 23. do 29. srpnja održava jubilarna, 10. Ljetna škola hrvatskoga jezika za mlade gradišćanske Hrvate.

Ove godine u Ljetnoj školi sudjeluje 26 učenika od 13 do 16 godina, a s njima u pratnji je i 8 učitelja i odgojitelja. Projekt je organiziran u suradnji sa Sveučilištem Jurja Dobrile u Puli te podršku Hrvatske matice iseljenika – Podružnica Pula. Učenici su tijekom trajanja škole smješteni u Studentskom domu.

Gradonačelnik Pule Filip Zoričić otvorio je 10. Ljetnu školu hrvatskoga jezika za mlade gradišćanske Hrvate te poručio:

- Posebno mi je drago što se u Puli održava već 10. Ljetna škola hrvatskoga jezika. Naša je dužnost čuvati jezik, zavičaj, domovinu. Želim vam ugodan boravak u našem gradu i nadam se da uz učioničke aktivnosti imate priliku i za razonodu i ponešto kupanja. Ujedno čestitam Sveučilištu, Hrvatskoj matici iseljenika i svima vama koji sudjelujete u ovom programu, rekao je Zoričić.

Polaznike Ljetne škole su na Fakultetu ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" pozdravili i glavna tajnica Sveučilišta Jurja Dobile Vesna Mijatović, voditeljica podružnice pulske Hrvatske matice iseljenika Barbara Buršić i voditelj Ljetne škole hrvatskog jezika Dominik Tallian.

(Foto Grad Pula)

U tjedan dana trajanja škole održava se tečaj hrvatskog standardnog jezika i gradišćansko-hrvatskog jezika. U prijepodnevnim satima u učionicama Fakulteta ekonomije i turizma održava se nastava, jezične vježbe i radionice na kojima djeca uče jezik svojih predaka. Tečajem se želi učvrstiti hrvatski duh u mladima i pokazati kako je lijepo u njihovoj staroj domovini.

Za Hrvate koji su tijekom 16. i 17. stoljeća potaknuti osmanskim osvajanjima i pustošenjima na području Hrvatske naselila područje austrijskih zemalja i Kraljevine Ugarske udomaćio se naziv gradišćanski Hrvati. Ime je nastalo prema hrvatskom nazivu austrijske savezne pokrajine Burgenland, prema prijedlogu Mate Meršića Miloradića 1921. godine.

Područje koje su naselili gradišćanski Hrvati u tri vala doseljavanja obuhvaća danas područja Austrije (Burgenland i Donja Austrija), Mađarske (zapadni dio), Slovačke (oko Bratislave) i Češke (područje u Moravskoj).

Književni jezik gradišćanskih Hrvata ima uporište u čakavskom, ali gradišćanski Hrvati govore sva tri hrvatska narječja, najviše je čakavaca, ali ima i štokavaca i nešto kajkavaca. Riječ je o arhaičnom jeziku, dijalektu uz utjecaje iz njemačkog i mađarskog jezika.

Gradišćanski Hrvati imaju priznati status nacionalne manjine te ostvaruju manjinska i jezična prava na područjima na kojima žive, imaju svoje odgojno – obrazovne ustanove – vrtiće, škole, fakultet u kojima se mogu obrazovati na gradišćansko-hrvatskom i hrvatskom jeziku te različite kulturne institucije i medije.

Povezane vijesti

• SVI PULSKI GRADONAČELNICI OD 1947. DO DANAS: Od Franje Nefata do Borisa Miletića
• FRANJO NEFAT, PRVI PULSKI POSLIJERATNI GRADONAČELNIK: Kao desetogodišnjem dječaku, nakon potonuća 'Viribus Unitisa', jedan mu je mornar poklonio čamac za spašavanje, kazavši mu: "Drži mali, ovo nam više neće trebati"
• U Ljetnoj školi zadružnog prava učili posebnosti zadruga i ostvarivanja ciljeva održivog razvoja