Fakultet ekonomije i turizma

Osuvremenjeni poslijediplomski specijalistički studiji: U Puli otvoreni upisi za dva nova studija

| Autor: Doria MOHOROVIĆ
(Snimio Duško Marušić Čiči)

(Snimio Duško Marušić Čiči)


Prošlog je tjedna raspisan natječaj za upis nove generacije polaznika dva poslijediplomska specijalistička studija - "Europske integracije, regionalni i lokalni ekonomski razvoj" i "Ljudski resursi i društvo znanja" koji se izvode na Fakultetu ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli. Detalje o karakteristikama i izvođenju poslijediplomskih specijalističkih studija na današnjoj su konferenciji za novinare predstavile voditeljice programa prof. dr.sc. Ines Kersan-Škabić i izv. prof. dr.sc. Sanja Blažević Burić.

Kako je pojasnila Kersan-Škabić, natječaj će biti otvoren idućih šest mjeseci, do 31. kolovoza, a očekuje se da bi početak nastave trebao biti u listopadu 2023. godine. Iako nije riječ o novim studijima, već se izvode na fakultetu od 2007. godine, novost je, ističe, da su ona osuvremenjena.
- Puno je kandidata već završilo studij. Tijekom tih petnaest godina studiji su osuvremenjeni prema novim spoznajama i potrebama tržišta rada. Zajednički elementi koji se odnose na oba studija je to da traju godinu dana u kojoj se izvodi nastava. Struktura studija sastoji se od dijela obaveznih kolegija i dijela izbornih, s time da studenti doista imaju veliku mogućnost da biraju kolegije prema svom interesu. Obaveznih kolegija ima četiri, odnosno pet, a ostalo su izborni kolegiji, kazala je Kersan-Škabić pa dodala da je cijena studija 2,654 eura, odnosno 20 tisuća kuna, a usto i da je moguća obročna otplata.

Izv. prof. dr.sc. Sanja Blažević Burić i dr.sc. Ines Kersan-Škabić (Snimio Duško Marušić Čiči)Izv. prof. dr.sc. Sanja Blažević Burić i dr.sc. Ines Kersan-Škabić (Snimio Duško Marušić Čiči)

Nastavno je pojasnila da su uvjeti upisa zajednički za oba studija na način da ih mogu upisati osobe koje su završile sveučilišni ili specijalistički diplomski studij, dakle kandidati koji su stekli tristo ECTS bodova. Uvjeti se razlikuju ovisno o tome radi li se o kandidatima koji su završili diplomski studij iz ekonomskog područja ili iz nesrodnih područja, a za koje postoje definirani razlikovni kolegiji.

Studij izvode nastavnici FET-a, s time da je na svakom kolegiju predviđeno bar jedno gostovanje stručnjaka iz prakse, iz agencija, općina, gradova i relevantnih poduzeća. Nastava se izvodi na FET-u, a sam termin se dogovora u skladu s grupom, odnosno polaznicima. "Nastava je bila inače petkom popodne i subotom ujutro, međutim to ne znači da ne može biti drugačije", pojasnila je Kersan-Škabić. Na kraju oba semestra piše se specijalistički poslijediplomski rad.

Na spomenutom specijalističkom studiju "Ljudski resursi i društvo znanja", profesorica Blažević Burić istaknula je da su do sad imali deset generacija polaznika, a 2020. godine studij je osuvremenjen s ponudom novih kolegija.

- Cilj pokretanja ovog studija jest prenošenja znanja o važnosti ljudskih resursa, ali i znanja o današnjem kompleksnom okruženju, o društvu znanja. Studij je namijenjen kandidatima koji su zainteresirani za područje upravljanja ljudskim resursima, strateški menadžment, ali i za specifična znanja koja nudi ovaj studij te promjenama koje se događaju na mikro i makro ekonomskoj razini, rekla je Blažević Burić.

Suvremena znanja o različitim aspektima djelovanja Europske unije, s posebnim naglaskom na regionalni i lokalni razvoj, na mogućnost povlačenja sredstava iz EU fondova i poslovanja, tržištu rada u EU studenti mogu usvojiti na poslijediplomskom sveučilišnom studiju "Europske integracije, regionalni i lokalni ekonomski razvoj".

Oba su studija namijenjena kandidatima koji su zaposleni u jedinicama lokalne i regionalne samouprave, agencijama, institucijama, komorama i slično, kandidatima koji žele raditi na ekonomsko razvojnim projektima, ali i kandidatima iz privatnog sektora.

- Ljudi (koji se prijavljuju za studij, op. a.) su uglavnom zaposleni, rijetko imamo studente koji su tek završili studij pa se sad usavršavaju. Ali, mislim da je to dobro jer ljudi tek kad počnu raditi shvaćaju koliko im možda nedostaje znanja. Mi jesmo deset godina u Europskoj uniji, ali i dan danas kada pitam studente na preddiplomskoj ili diplomskoj razini da ocijene svoje znanje iz Europske unije, onda kažu da su dobili vrlo parcijalne informacije kroz srednju školu, kroz geografiju i povijest, kazala je Kersan-Škabić pritom dodavši da ih je potrebno dodatno poučavati o ekonomskim aspektima i politikama.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter