KOMBINACIJE
Razjedinjena ljevica na izborima se bori i – međusobno. Grbin u 8. jedinici dao primat Istri, Rijeku podcijenio
(Snimio: Davor Kovačević)
Na izborima za Sabor koji će se održati za točno dva tjedna protiv HDZ-a borit će se razjedinjena ljevica – iako je prije nekoliko tjedana izgledalo da je SDP oko sebe uspio okupiti čak deset stranaka, na kraju je uz njih tek pet manjih partnera, a ostali na izbore idu u raznim drugim kombinacijama. Možemo! ide samostalno, kao i Radnička fronta koja je uspjela pokriti sve jedinice, a tu su i Socijaldemokrati koje Peđa Grbin i SDP nikako nisu htjeli.
Prava demokracija
A upravo su Socijaldemokrati, stranka koja je nastala rascijepom SDP-a, svojevrsno iznenađenje ovih izbora. Naime, sve nekako potiho, oni su uspjeli sastaviti savez jednako velik i jak kao i onaj SDP-ov. I oni, kao i SDP, nastupaju u točkastoj koaliciji, pa koalicijske partnere nemaju iste u svih deset jedinica, nego nastupaju u različitim kombinacijama, ovisno o tome o kojoj je jedinici riječ, uglavnom s regionalnim strankama. Tako su uza se uspjeli pridobiti i IDS i PGS, pa Nezavisnu platformu Sjever Matije Posavca, u Istri i ostatke Demokrata, a u većini jedinica s njima su i Hrvatski Laburisti. Zanimljivo, dok su Reformisti Radimira Čačića u nekim jedinicama sa SDP-om, u 8. jedinici su s IDS-om, PGS-om, Laburistima i Socijaldemokratima – to je prava demokracija!
Iako im na kraju nije prešao primorsko-goranski župan Zlatko Komadina koji je odlučio ostati vjeran SDP-u na sigurnom ulaznom trećem mjestu u 8. jedinici, Socijaldemokrati su uspjeli pokriti sve jedinice, pri čemu su im najbolje šanse naravno u 8. jedinici kroz savez s IDS-om i PGS-om koji očekuje tri mandata, predsjednik stranke Davorko Vidović kandidat je u prvoj jedinici, Domagoj Hajduković u četvrtoj, Vilim Ribić u petoj, Nataša Novaković u sedmoj, a Franko Vidović u devetoj jedinici. Savez s Matijom Posavcem i platformom Sjever ostvaren je u trećoj, varaždinsko-međimurskoj jedinici, gdje Posavec računa da može osvojiti bar dva mandata, tako da se ne može reći da na kraju Socijaldemokrati nisu našli dobru formulu za makar posrednu prisutnost u parlamentu. Budući da u nekima od tih jedinica, primjerice 4. i 5. u Slavoniji, SDP ima kadrovski izuzetno slabe liste, nije isključeno da i Socijaldemokrati na kraju ipak osvoje koji mandat.
Još jedna stranka koju je SDP odbacio jest i Radnička fronta – i oni nastupaju u svih 10 jedinica, a nadaju se da bi njihova predsjednica Katarina Peović možda mogla proći u jedinici u kojoj i živi, i koja je uvijek izrazito lijeva, a to je 8. jedinica. Tu će se »tući« za glasove s Možemo!, SDP-om, SRP-om, te savezom IDS-PGS-Socijaldemokrati, no nije isključeno da može proći, barem tako kažu zadnje ankete.
Podijeljena javnost
Platforma Možemo! na kraju na izbore izlazi samostalno, također u svih deset izbornih jedinica – to je odluka koju su donijeli još sredinom prošle godine, i mada su pregovori sa SDP-om trajali do 5 do 12 u odnosu na predaje lista, ta bi se odluka na kraju za njih mogla pokazati vrlo dobrom. Nakon kandidature predsjednika Zorana Milanovića za premijera, javnost se podijelila, a iz Možemo! su izjavili kako to podržavaju, no pod jednim uvjetom – ako Milanović da ostavku na dužnost šefa države. Budući da se to nije dogodilo, Milanović i SDP na kraju su i njih odbacili (jer očito nitko ne može dovoditi u pitanje Milanovićeve planove). Oni su potom izjavili kako će sigurno podržati Milanovića nakon izbora, kao kandidata ljevice za mandatara, no i to je uvjetno – ako u savezu za formiranje vlade budu i Most i Domovinski pokret, ništa od toga, jasno su poručili iz Možemo!.
To dovodi, međutim, do potpuno nove mogućnosti da Milanović nakon izbora, ako SDP-u to omogući izborni rezultat, osnuje manjinsku vladu koju bi Možemo! možda mogao podržati. To bi značilo da on vladu sastavlja od stranaka i pojedinaca koji su spremni u nju ući, no ako to budu i predstavnici Mosta i DP-a, tada će Možemo! ostati bez predstavnika u takvoj vladi, ali će podržavati Milanovićev proračun i najvažnije projekte, u zamjenu za realizaciju projekata u Zagrebu i drugim mjestima gdje Možemo! ima svoje ljude, primjerice Pazinu u Istri ili slično. Naravno, sve je ovo još na dugom štapu, a dotad Možemo! na izbore ide sam sa svojom kandidatkinjom za premijerku Sandru Benčić u 1. jedinici, te veoma snažnu listu u 6. jedinici, koja je također zagrebačka, i gdje su uz gradonačelnika Tomislava Tomaševića još i Urša Raukar Gamulin, Gordan Bosanac i Rada Borić.
U Možemo! drže da u svakoj od zagrebačkih jedinica, a to su prva, druga i šesta jedinica, mogu osvojiti po najmanje četiri mandata, a prolaz očekuju i u riječko-istarskoj jedinici, gdje su kandidati Dušica Radojčić, Morena Lekan i Nebojša Zelič.
I na kraju – SDP, stranka koja u ove izbore ulazi s kandidatom za premijera koji nije mogao biti na listi, zbog upozorenja Ustavnog suda, predsjednikom Zoranom Milanovićem, te čiji je predsjednik Peđa Grbin na kraju kandidat u svojoj matičnoj 8. jedinici. Grbin uza se ima i HSS, Daliju Orešković, Anku Mrak Taritaš, Centar i Ivicu Puljka, te Reformiste i Radimira Čačića, no ipak upravo o rezultatu u osmoj jedinici zapravo ovisi cijela njegova politička karijera. Jer čak i ako Milanović bude u prilici sastavljati vladu, a Grbin u 8. jedinici bude poražen od HDZ-a, IDS-a ili stranke Možemo!, teško će moći zadržati svoj politički legitimitet na čelu stranke.
Na sve ili ništa
Prihvaćajući Milanovićevu kandidaturu za premijera u ime SDP-a, Grbin je ionako zaigrao na sve ili ništa, no osim toga, on problem ima i u listama koje je ponudio u pojedinim jedinicama. Sva ona područja gdje je nedavno isključivao članove iz stranke ili raspuštao organizacije, a to su u prvom redu Zagreb i Slavonija, mogla bi biti problem za njega na ovim izborima. U Zagrebu se na ljevici očekuje dominacija vladajuće stranke Možemo!, a u Slavoniji su liste kadrovski slabe, te je na njima široj javnosti poznato tek nekoliko imena – u 4. jedinici Mišel Jakšić iz Koprivnice, a u 5. tek Predrag Fred Matić, dok su drugi prisutni tek po funkcijama na kojima se još nisu etablirali, ili pak po kvotama. Eurozastupnica Biljana Borzan nije htjela sudjelovati u kampanji za Sabor jer želi ostati u Bruxellesu, pa je tek 14. u četvrtoj jedinici, a paralelno s time Grbin se i u drugim jedinicama odlučio odreći starih, a lojalnih kadrova pa su tako Vojko Obersnel i Željko Jovanović u 7. i 8. jedinici posljednji na listama, i samo uz pomoć preferencijalnih glasova mogu možda ponovo ući u Sabor.
Možda – jer Obersnel ni 2020. u tome nije uspio, kao ni Jovanović koji je i tada bio nisko na listi. No, s obzirom na to da je na listi SDP-a u 8. jedinici sada sastav tako slab da za neka imena nisu dosad čuli ni članovi stranke, možda Jovanoviću čak i uspije da preferencijalno prođe kao što je to 2020. uspjelo Peđi Grbinu koji je tada, uz Andreja Plenkovića na HDZ-ovoj listi, imao najveći broj preferencijalnih glasova u državi. Nije stoga čudo da se Jovanović kao stranački doajen i bivši ministar sada u svojoj personaliziranoj kampanji na društvenim mrežama reklamira kao »temelj SDP-a«, s obzirom na to da je na listi na dnu. Ali ne bez šanse za prolaz.
Vrh liste je jak – Peđa Grbin, Mirela Ahmetović, Zlatko Komadina, pa zastupnica iz Istre Sanja Radolović i izvršni tajnik i bivši zastupnik Saša Đujić, no nakon toga slijede upitnici: Ana Puž Kukuljan, pa kandidat Centra Marin Račić (inače jedan od većih kritičara lokalne SDP-ove vlasti u Rijeci), pa Slobodan Fruk kojeg se i uz guglanje teško može pronaći, a onda se saznaje da je kandidat Stranke s imenom i prezimenom Dalije Orešković, pa Marko Ferenac iz male općine Vižinada, potom Maria Blažina, pa Kristian Čarapić, Bojana Puzigaća, Nadia Poropat, i na kraju Željko Jovanović.
Čarapić je, inače, prvi član riječkog SDP-a po redu na ovoj listi – Grbin je Pula, Ahmetović Omišalj, Komadina i Puž Opatija, Radolović isto Pula, a Đujić Novi Vinodolski itd. Gradonačelnik Marko Filipović nije bio ni zainteresiran za sudjelovanje na izborima za Sabor, njegova zamjenica Sandra Krpan premještena je u 7. jedinicu gdje s trećeg mjesta očekuje da bez problema ulazi u Sabor, a kandidat nije ni drugi zamjenik Goran Palčevski. Bivši gradonačelnik Vojko Obersnel posljednji je u 7. jedinici.
Tako ispada da je Grbin u 8. jedinici nagradio istarske SDP-ovce – čak ih je petero. To su on i Radolović iz Pule, Ferenac iz Vižinade, Blažina iz Rovinja, te Puzigaća iz Buja. Iako je istarski SDP izrazito slab te je samo Ferenac na poziciji načelnika neke općine, a stranka je upravo zahvaljujući Grbinovoj politici također svojedobno bila obilježena isključivanjima članova i raspuštanjem organizacija, SDP Istre ipak ima čak pet od 14 kandidata u 8. jedinici. Ako ćemo Grbina brojati kao Puležana.
U svakom slučaju, osim protiv HDZ-a, ljevica se na ovim izborima bori i između sebe. Nisu ostali ujedinjeni, stoga će glasovi lijevih birača ostati podijeljeni, a to može biti problem čak i ako velika većina tog biračkog bazena nema ništa protiv izbora Zorana Milanovića na dužnost novog premijera.
Zanimljiv sastav lokalnih SDP-ovaca i u 7. jedinici
Manje zanimljiva nije ni SDP-ova lista u 7. jedinici – jest da je riječ o specifičnoj jedinici koja seže od Paga do Siska, pa je tako sisačka gradonačelnica Kristina Ikić Baniček nositeljica liste, no i ovdje je sastav lokalnih SDP-ovaca itekako zanimljiv. Drugi je po redu predsjednik primorsko-goranskog SDP-a i bivši načelnik Kastva Ivica Lukanović, a treća Sandra Krpan koja je kao predsjednica Foruma žena morala dobiti ulazno mjesto. Slijedi Dalibor Domitrović iz Ogulina, pa nezavisna Branka Bakšić-Mitić s Banije za koju se očekuje da svakako uđe uz pomoć preferencijalnih glasova zbog angažmana u obnovi od potresa, dok su aktualni načelnici Kastva i Lokava Matej Mostarac i Toni Štimac osmi i deseti, te mogu ući samo kao eventualne zamjene.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
