PREDSTAVLJANJE KNJIGE
BERTO ŠALAJ I MARIJANA GRBEŠA: Populizam je dobar dok je u opoziciji, a loš na vlasti
"Bujanje populizma govori nam da je predstavnička demokracija u ozbiljnim problemima. Građani su nezadovoljni tim modelom i traže nešto novo", rekao je na predstavljanju knjige "Dobar, loš ili zao? Populizam u Hrvatskoj" koautor dr.sc. Berto Šalaj, izvanredni profesor političkih znanosti sa Sveučilišta u Zagrebu, u srijedu navečer u Dnevnom boravku Rojca. Knjiga, koju uz Šalaja potpisuje i dr.sc. Marijana Grbeša objavljena je ove godine u izdanju Tim Pressa iz Zagreba, a u Rojcu su je predstavili glavni urednik i izdavač Hašim Bahtijari, novinar i publicist Neven Šantić te Vedran Stanić kao moderator.
Prijetnja je liberalnoj demokraciji
Bahtijari je naveo da je ovo prva knjiga o populizmu u Hrvatskoj, koju je za razliku od ostatka Europe ovaj politički fenomen sa Živim zidom u prvom planu tek marginalno zahvatio. Knjiga kompilira sve ono što se oko populizma događalo i događa te iako je pisana na znanstveni način s puno poveznica na autore i literaturu, odlikuje je pristupačan stil. Između ostalog i objašnjava i osnovnu razliku između populizma kao ideologije i populističkog izričaja za kojim posežu etablirani političari.
Kako je Šalaj naveo, populizam može biti dobar dok je u opoziciji kao korektiv vlasti, loš kada dođe na vlast, a po nekim autorima, s kojima se Šalaj ne slaže, i zao. U svakom slučaju, prijetnja je liberalnoj demokraciji, jer je narod u središtu interesa, a ako narod traži ukidanje institucija demokracije i određenih prava, na primjer manjina, to se prema populistima mora ispoštovati.
Kako se ponašaju kada dođu na vlast?
- Nije populizam ni dobar, ni loš ni zao, on je suputnik demokracije. Kada se morate boriti za pravo glasa, onda je mala razlika između odgovorne politike i podilaženja narodu, rekao je pak Šantić.
Među nizom pitanja publike bilo je i ono kako se populisti ponašaju kada dođu na vlast.
- Tada djeluju na tri načina. Prvi je primjer grčke Syrize koja je odmah odustala od populističkih ideja i postala dio političke elite. Drugi je način da se i u vlasti ponašaju kao opozicija, slično našem Mostu. Treći je da pokušate provesti svoje ideje u djelo, što je primjer Huga Chaveza u Venecueli, rekao je Šalaj. Populizam mijenja ustaljene političke rascjepe, a kao primjer naveo je radikalno desnu Marine Le Pen iz Francuske, koja se kao i svi populisti poziva se na narod ("Mi Francuzi"), ali je imala i izrazito lijevi ekonomski program kojim je privukla mnoge bivši glasače socijalista. (Z. STRAHINJA)
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
