Pernar i Sinčić u parlamentu nisu htjeli glasati kada se ratificirala Istanbulska konvencija. I to nije bilo bez vraga, jer 50 posto njihovih birača bilo je za ratifikaciju, a isto toliko protiv. Oni igraju klasično populistički, kaže Šalaj
Narod je uvijek dobar i pošten, elite su loše i korumpirane. To su glavna opća mjesta koja u svojim govorima koriste populisti diljem Europe, pa i u Hrvatskoj. Još ako se pritom koriste direktnom neuvijenom retorikom, toliko primamljivijom od birokratskog rječnika mainstream političara, tim im je teže odoljeti.
No, profesor političkih znanosti dr.sc. Berto Šalaj sa Sveučilišta u Zagrebu, koji je s dr.sc. Marijanom Grbeša upravo objavio knjigu "Dobar, loš ili zao? Populizam u Hrvatskoj" (TIM Press, Zagreb), kod nas prvo znanstveno djelo koje se bavi ovim fenomenom, upozorava da samo demagogija i prazna obećanja nisu dovoljni za identificiranje populizma. Uz pozivanje na narod i raskrinkavanje elita, glavna je značajka populista da se još nisu stigli umrljati vlašću. O tome smo s profesorom Šalajem razgovarali u Puli, uoči predstavljanja knjige u Društvenom centru Rojc.
- Ako kažete da je populizam davanje lažnih obećanja i njihovo neispunjavanje onda ćete doći do paradoksalne situacije da su populisti HDZ, SDP i IDS, jer su nam dužni za čitav niz neispunjenih obećanja, a nisu populisti Živi zid jer još nismo vidjeli hoće li oni ispuniti obećanja. Zato je puno bolje pristupiti populizmu kao ideologiji, jer nam ona omogućuje da shvatimo kako je moguće da Ivan Vilibor Sinčić i Ivan Pernar dobivaju 15 posto glasova, kaže Šalaj. (Zvjezdan STRAHINJA, snimio Dejan ŠTIFANIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM I ONLINE IZDANJU