I ovog su ljeta brojni Rovinjci i njihovi turisti fotografirali i divili se impozantnim jahtama i kruzerima koji su, gledajući sa sjeverne strane prema starogradskoj jezgri, iza sebe imali predivnu kulisu.

Proteklih je godina upravo kruzing bio glavna tema u Dubrovniku, gdje je limit njihova prihvata ograničen kako bi se ovaj turistički gigant sačuvao od zagađenja i prenapučenosti.

Kako nam je rekao ravnatelj rovinjske Lučke uprave dr. sc. Donald Schiozzi, počeci modernog kruzing turizma dogodili su se sredinom 60-ih godina prošlog stoljeća, i to na Karibima, mjestu koje i dalje ostaje vodećim svjetskim tržištem. U svijetu danas, pak, postoji preko 480 kruzerskih putovanja (itinerera) s kapacitetom od 660 tisuća putnika, dok su u prošloj godini ti brodovi ugostili gotovo 29 milijuna putnika.

Uzlazna putanja

Dotaknemo li se Mediterana, kojemu, naravno, pripada i Hrvatska, govorimo o najintenzivnijoj turističkoj regiji u svijetu koja drži 18 posto svjetskog tržišta takvih putovanja, a navedeno potkrjepljuje i podatak kako se među deset najprometnijih luka u svijetu, čak pet nalazi na Mediteranu.

Očekuje se također kako će se takav turizam u budućnosti kretati isključivo uzlaznom putanjom. Naime, Schiozzi navodi kako je u izvješću Europskog vijeća za kruzere istaknuto da Europsko tržište do 2021. godine očekuje najmanje 30 novih kruzera, od kojih će većina imati kapacitete između 3.200 i 4.900 putnika.

- Razvoj kruzing turizma u ovoj će se regiji temeljiti na privlačenju mega-kruzera od 2.000 i više putnika. Međutim, takvi kruzeri nisu interesantni za Rovinj, koji se profilirao za manje, ali ekskluzivnije kruzere, izjavio je ravnatelj. Pomorska krstarenja imaju zaista značajan gospodarski utjecaj, no, kako bi tomu bilo tako, mora postojati razvojni plan dolaska kruzera koji će biti koordiniran s elementima održivog razvoja, jer bez toga, takav turizam može nanijeti velike štete. Rovinj je, kako objašnjava Schiozzi, srećom to na vrijeme prepoznao i napravio studiju.

- Rovinj se, po broju kruzera koje primi, ne može mjeriti sa Splitom ili Dubrovnikom zbog samog kapaciteta luke. U našu luku godišnje uplove u prosjeku 80-ak kruzera, a većina se prometa odvija od svibnja do listopada, dok smo prošle godine imali i kruzer "Arethusa" koji je posjetio naš grad tijekom cijele godine. Brodovi su pretežno manje i srednje veličine s prosjekom od 150 putnika. Nadalje, prema podacima o prometu u luci Rovinj do 1. rujna ove godine, uplovilo je 65 brodova na međunarodnom kružnom putovanju s ukupno 4.712 putnika, što je jedan brod manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ali je broj putnika na istima 7 posto veći, govori ravnatelj Lučke uprave Rovinj.

Prema tome zaključujemo kako u centru grada ne dolazi do prenapučenosti kao što je to primjerice slučaj u Dubrovniku, a kako bi se taj trend nastavio, Schiozzi smatra kako treba voditi računa o optimalnom i pravilnom rasporedu dolaska te težiti produljenju sezone i dolasku brodova izvan glavne turističke sezone.

Dakle, prema Schiozzijevim riječima, kruzing turizam ne šteti Rovinju, već upravo suprotno – od njega korist imaju gotovo svi, od Lučke uprave, preko države i Grada, pa sve do lokalnih gospodarstvenika i mještana.

Odlazak u grad

- Prije no što brod uopće uplovi u vode Rovinja, stiže u peljarsku stanicu gdje se ukrcava peljar koji pomaže oko navigacije, što se naplaćuje. Nakon toga, kruzer pristaje na vez, a napomenimo kako se naplaćuje privez i odvez. Kako brod prolazi kroz teritorijalne vode, tako koristi lokalne navigacije i svjetionike, pa to mora i platiti. Potrebno je platiti i pristojbu za upotrebu obale. Nakon vezivanja broda, putnici idu u posjet. Ako se odluče za jednodnevne ture, platit će ih između 20 i 70 eura. Nakon dolaska u grad, turisti obično plaćaju i turističkog vodiča, ali i razgledanje muzeja i grada, objašnjava Schiozzi.

Dodajmo i kako, osim navedenih troškova broda, prema istraživanju provedenom u luci Rovinj 2014. godine, prosječna je potrošnja po putniku s kruzera iznosila 43 eura, od čega se, kako saznajemo od ravnatelja, najviše troši na osvježenje i suvenire, a zatim i na razglednice, domaća alkoholna pića, hranu, odjeću i modne dodatke, kao i zabavu, prijevoz i ulaznice za muzeje. Također, spomenimo kako brojni putnici s takvih brodova na društvenim mrežama postavljaju fotografije Rovinja, čineći tako besplatnu reklamu, a svaki od njih također ima potencijal sljedećih godina biti i stacionarni turist.

Povezane vijesti

• Rovinj se trese u ritmu salse
• The World prvi cruiser u Rovinju
• Talijanski carabinieri na rovinjskim ulicama