Modna industrija je otvorena srca ponudila svo svoje znanje i resurse financijski izdašne u borbi protiv COVIDA-19. Dokazala je tako da nije isprazna već da kao i uvijek prati bilo vremena. U dobrim vremenima ona je tu da nam uljepša svakodnevnicu, a u kritičnim vremenima prilagođava se situaciji i pretvara se u medicinsku sestru -  spremna na pomoć

Prije dosta godina jedan je poznanik rekao kada su frizeri postali hairstylisti, sve je otišlo kvragu. Dizajner je bio svatko. Nitko više nije želio biti krojač. Karadshianke su postale opinion makeri, fast fashion dovela je do toga da je modna industrija jedna od najvećih zagađivača prirode, influenceri su zamijenili modne novinare. Prebrzo i isprazno dovelo je modu do zida kreativnosti.

I onda se dogodio koronavirus. Svijet je stao. Influenceri više ne pune stranice, jer više nije bitan izgled već vještina i znanje. Nove ikone su liječnici, znanstvenici, pa i neki kreatori. Oni su it people. Modna industrija nije stala. Otvorena srca ponudila je svo svoje znanje, ali i resurse, i to financijski izdašne u borbi proziv COVIDA-19. Dokazala je tako da nije isprazna već da kao i uvijek prati bilo vremena. U dobrim vremenima ona je tu da nam uljepša svakodnevnicu, a u kritičnim vremenima prilagođava se situaciji i pretvara se u medicinsku sestru - spremna na pomoć.

Kada je prije nepunih mjesec dana krenula pandemija nitko nije mogao slutiti da će nam za nekoliko tjedana umjesto šminke ili laka za nokte biti važan dezinficijens za ruku, a da će glavni ukras biti maskica za lice.

Humano lice luksuza

I modni svijet se preko noći s modnih pista prebacio u humanitarne vode. Milano je nažalost od epicentra mode postao epicentar korone. U pomoć mu je, ispravno i logično, pritekao modni svijet. Luksuzni brend Moncler donirao je 10 milijuna eura za izgradnju 400 jedinica intenzivne njege u Milanu. Giorgio Armani donirao je preko milijun eura za četiri bolnice i Nacionalnoj agenciji za civilnu zaštitu u Italiji. Paralelno s time, velika većina njihovih zaposlenika radi od kuće. Donatella Versace donirala je milanskoj bolnici San Rafele 200 tisuća eura. Dok je Prada trima milanskim bolnicama donirala po dvije jedinice intenzivne njege i aparate za oživljavanje. "U ovakvim vremenima važno je da budemo ujedinjeni. Možemo pomoći svima koji su u prvim redovima i bore se svaki dan kako bi spasili stotine života", napisala je dizajnerica na Instagramu.

Fendi maskica - cijena prava sitnica; 190 eura

Neke od najvećih svjetskih modnih kompanija bacile su težište proizvodnje na zaštitnu opremu, poput H&M i Inditex grupacije u kojoj se nalazi i mnogima omiljeni high street brend Zara. Brend, čije je sjedište u Galiciji u Španjolskoj, trenutno ima zatvoreno 4.000 trgovina. Svoje je tvornice i logističke timove ustupio španjolskoj vladi i donirao zaštitne maske pacijentima i zdravstvenim djelatnicima. Francuski konglomerat Kering objavio je da su dva njegova branda, Balenciaga i Yves Saint Laurent, počeli proizvoditi maske. Gucci izrađuje maske i želi donirati 1,1 milijun maski i 55.000 medicinskih kombinezona.

Chanel je donirao 50 tisuća maski bolnicama, vatrogascima i policiji, a pomoći će i financijski donacijom od 1,3 milijuna dolara fondu koji se koristi za pomoć zdravstvenim djelatnicima. U cijeloj trenutačnoj krizi, Chanel je rekao da neće otpustiti niti jednog od 4.500 zaposlenih. I time pokazao kako je doista velik.

Francuski proizvođač luksuzne robe LVMH najavio je da će početi proizvoditi dezinfekcijske gelove za ruke za bolnice u matičnoj zemlji koje se bore s epidemijom koronavirusa. U prvom su tjednu proizveli 12 tona dezinficijensa u tri tvornice u kojima obično proizvode parfeme i kozmetiku za Christian Dior, Guerlain i Givenchy. Donacije su uputili francuskim zdravstvenim vlastima, prije svega u 39 državnih bolnica u Parizu.

LVMG koristi i svoj lanac kako bi iz Kine dobili 40 milijuna maski za lice. Pomoć pružaju i manje poznati brendovi. Tekstilna kompanija Miroglio Group isporučila je prvu seriju od 10.000 higijenskih pamučnih i elastinskih maski, koje se mogu prati. Snabdijevaju radnike hitne pomoći, nevladine organizacije i novinare. Prednost daju starijim osobama.

Milijunske donacije

U SAD-u je situacija dramatična. Zdravstveni djelatnici nemaju dovoljno zaliha medicinske opreme. Medicinski radnici prinuđeni su koristiti istu masku u radu s više pacijenata, pa čak i praviti svoje, piše CNN. Guverner New Yorka Andrew Cuomo uputio je na Twitteru apel za pomoć. Na njegov poziv odgovoreno je ponudama da se preusmjeri proizvodnja i šivački timovi i neiskorišteni resursi stave na raspolaganje. Odmah je reagirao dizajner Christian Siriano, koji je objavio snimak šivanja maski za lice, zatim Prabal Gurung, a dizajner Brandon Maxwell, čije su kreacije nosile, između ostalih, Lady Gaga i Michelle Obama, objavio je da preusmjerava resurse prema proizvodnji odora za medicinske radnike. Ponudili su se i luksuzni brend kupaćih kostima Karla Colletto, Apparel, ali i proizvođači kulinarske odjeće Hedley & Bennett koji sada proizvodi maske.

Američki dizajner Ralph Lauren donirao je deset milijuna dolara. "Vjerujemo da smo svi povezani bez obzira na to tko ste ili odakle ste. Upravo zbog toga se na značajne načine borimo kako bismo pomogli našim timovima i zajednicama da prebrode ovu krizu", rekao je Ralph Lauren. Luksuzni modni brend nudi i financijsku pomoć svim zaposlenicima jer su svjesni u kakvim se okolnostima nalaze zbog korona virusa. Osigurat će im i lijekove, pomoć za starije i nemoćne, ali i za djecu.

PRILIKA ZA TEKSTILCE: I u Hrvatskoj se šivaju maske i zaštitna oprema

U svijetu mode svatko pomaže koliko može. Veliki velikim donacijama, mali manjim. Na lokalnoj razini u aktivnu borbu protiv širenja koronavirusa, pogotovo u općoj nestašici jednokratnih zaštitnih maskica, među prvima se uključila pulska Zaštitna radionica Tekop Pula koja se odmah bacila u proizvodnju pamučnih, perivih zaštitnih maskica.

- U želji da budemo društveno odgovorni i damo svoj doprinos u sprječavanju širenja koronavirusa, izradili smo maske za zaštitu. Maske su izrađene od 100 posto pamuka i prilagođene pranju na 95 stupnjeva, poručili su iz Tekopa, jedine preostale tekstilne tvrtke u Istri.

Pulski Tekop prvi je u Hrvatskoj počeo šivati maskice (Goran ŠEBELIĆ/CROPIX)

Maskice su toliko tražene da ih više nema u slobodnoj prodaji, već ih izrađuju samo za tvrtke. Na očajnički vapaj prijateljice da joj saši zaštitnu masku za majku, pulska dizajnerica Kristina Nefat preko noći je sašila par zaštitnih pamučnih maski. Ubrzo su postale vrlo tražena roba. Osim što štite, onako šarene uljepšavaju i svaku kombinaciju. Jer, kolikogod situacija bila ozbiljna, neki nas detalji uveseljavaju. A maska je sada must have. Iako danonoćno šiva, za malu djecu i starije osobe, Kristinine su maske besplatne.

Maske da, ne, zašto, kako, treba, ne treba, jednoslojne, dvoslojne… Kako god, poklonila ih je prodavačicama koje cijeli dan udišu kroz jednu jednokratnu masku već mokru i nefunkcionalnu. Zaštitite druge oko sebe i sebe od nepotrebnog diranja lica, poručuje ova pulska humanitarka.

I Laardesign, modne dizajnerice iz Pule ostvarile su kolekciju zaštitnih maski. Ivana Tomić, dizajnerica i fotografkinja na Facebooku je podijelila video kako sašiti maskicu. Pa tko voli, a vremena ima, nek' izvoli. Valja istaknuti da su društvene mreže pune kreativaca koji u ovim danima izolacije kod kuće šivaju zaštitne maskice i poklanjaju kome je potrebno. Nevjerojatno kako se čitava vojska kreativaca ujedinila se za jednu stvar - a to je pomoći ljudima.

Mogu li mrvice preostale tekstilne industrije u Hrvatskoj koja je bačena na koljena i prije korone pomoći u borbi protiv korone izradom maski ili bolničkih uniformi upitali smo novoizabranog predsjednika Udruženja tekstilne i odjevne industrije HGK Davor Sabolića.

- Ima dosta tvrtki koje se već bave tom proizvodnjom, no većina njih je po kapacitetu mala (do 20 zaposlenih), pa je tu potrebna i određena konsolidacija, umrežavanje, ujedinjavanje proizvođača, ali na zdravim osnovama kako bi se tržištu moglo ponuditi jedinstvena rješenja u razumnim količinama te razumnom roku. Svakako, tu je najviše prostora u opremanju javnog sektora kojem je potrebna određena zaštitna oprema, kao i ostali tekstilni proizvodi koji se koriste u opremanju sustava - posteljni program u bolnicama, radno-zaštitni program u bolnicama, civilnoj zaštiti, vojsci, policiji i drugdje, objašnjava Sabolić.

Na pitanje je li ovo prilika da se posrnula tekstilna industrija, poput poljoprivredne, uz poticaj države postavi na noge i nakon ove situacije, nastavi raditi za zdravstvo, vojsku, Sabolić veli da je naša industrija i do sada bila prisutna u određenim segmentima proizvodnje za javni sektor, posebice kod opremanja vojske i policije, dok je kod zdravstvenog sustava nabava bila do sada rascjepkana i praktički svaka bolnica je naručivala za sebe i imala svog dobavljača.

- Centralizacijom sustava nabave, standardizacijom proizvoda za cijeli sustav, mogla bi se ta priča pretvoriti u nešto pozitivno jer bi se na taj način omogućilo okrupnjavanje tekstilnog sektora s jasnim ciljem - opremanje javnog sektora. Smatram da bi na taj način bili i konkurentni, a možda nakon krize iz toga izađe mogućnost plasmana na inozemna tržišta. Mi danas imamo tvrtke u RH koje su i izvoznici, ali u ograničenom obujmu jer se zbog svoje veličine proizvodnje ne mogu javljati na velike tendere, objašnjava. Neizostavno je bilo pitanje koliko će ova situacija pogoditi tekstilni sektor.

Maskice pulske dizajnerice Kristine Nefat

- Tekstilna industrija Hrvatske pogođena je pandemijom u više smjerova. Proizvodnja odjeće za tržište mode, kao i lohn proizvodnja za inozemne partnere su prvi osjetili krizu zbog zatvaranja trgovina, nemogućnosti plasmana robe, te otkazivanja narudžbi od stranih partnera. Dio smanjenja narudžbi direktno je povezan i s nemogućnošću nabavke sirovina i materijala, no moramo napomenuti da je proizvodnja pletiva i tkanina jednim dijelom prisutna i danas, ali također i u EU gdje se uz određen logističke probleme ipak roba može nabaviti, veli.

- Ipak postoji i značajan dio tekstilne industrije u koja se bavi namjenskom proizvodnjom radno-zaštitne opreme i odjeće koja u ovoj situaciji svakako može pronaći vlastiti interes za povećanje obima proizvodnje i poslovanja kako na domaćem tako i na zahtjevnom EU tržištu, zaključuje.

Usprkos svemu, modna industrija, koja će najveće gubitke tek brojiti za nekoliko mjeseci, diljem svijeta je pokazala da u jeku krize, može i želi raditi za druge. A možda joj se to i vrati. Dobro se dobrim vraća. Ne zaboravimo na one koji su nam pomogli u najtežim trenucima. Ali jedno je sigurno. Već sada se zna što je apsolutni trend 2020. - maskica za lice.

Povezane vijesti

• PULJANIN BORIS STERMOTIĆ, osnivač Facebook grupe Koronavirus Hrvatska: "Počinjemo proizvodnju zaštitnih maskica, TREBAMO POMOĆ SVIH TISKARA U HRVATSKOJ!"
• "RATNO PROFITERSTVO" U VRIJEME KORONAVIRUSA Zaštitne maskice u ljekarnama su donedavno koštale samo 60 lipa, a sada čak 15 kuna po komadu. LITRA DEZINFICIJENSA SKUPLJA JE OD BOCE VISKIJA!
• Mogu li se kirurške maske ponovno koristiti u svakodnevnoj upotrebi?