Priča o jednom od najslavnijih automobila na ovim prostorima: PRIJE 63 GODINE PREDSTAVLJEN PRVI FIĆO

Tanjug je 'radničkoj klasi' objavio da je dan prije proizveden prvi licencni Fiat 600, koji je je slavu doživio kao snažnija verzija Zastava 750 te je do 18. studenog 1985. proizveden u 923.487 primjeraka

Premda bi mnogi željeli frizirati prošlost, najpopularniji i najslavniji automobil svih vremena na našim cestama je - Fićo. Izvedenica od “maleni Fiat” označavala je model Zastava 600/750, koji se po licenci Fiata 600/600 d proizvodio u Kragujevcu. U početku je to bila samo montaža i to su bili najkvalitetniji primjerci. No i oni koji su se proizvodili kasnije, objektivno nisu bili loši.

Dapače. Kad se usporede s aktualnim novitetima, s mnoštvom elektronike, mnogi se s nostalgijom sjećaju jednostavne i pouzdane Fićine mehanike. O njegovoj kvaliteti svjedoče deseci primjeraka koji još voze ), od kojih su mnogi stariji od četiri desetljeća.

Koliko je Fiat 600 bio zanimljiv i napredan za svoje doba pokazuje činjenica da je prva licencna proizvodnja organizirana u njemačkom Neckarsulmu gdje su se do 1970. proizvodili modeli NSU-a, od Prinza do naprednog Ro 80 s wankelovim motorom. Model koji je kod nas bio poznat kao Fićo, zvao se Jagst 2. Proizvodio se i u Španjolskoj, kao Seat 600.

Na današnji je dan 19. listopada 1955. Tanjug, informacijska agencija bivše države objavio da je dan prije u tvornici Crvena zastava u Kragujevcu proizveden i testiran prvi licenčno proizvedeni primjerak Fiata 600, novog talijanskog aduta koji je slučbeno predstavljen 5. ožujka 1955.

Jedan od najslavnijih talijanskih auta svih vremena, kao licencni Fićo (Zastava 600/750), od 18. listopada 1955. do 18. studenog 1985., kragujevačka je Crvena Zastava proizvela u 923.487 primjeraka

A priča o najslavnijem autu s ovih prostora počela je ovako: u kolovozu 1954. Fiat i Crvena Zastava potpisali su ugovor o tehnološkoj suradnji, te su Fiatovi modeli 1400 i Campagnola u dijelovima dopremani u Jugoslaviju, gdje su od njih sastavljani gotovi automobili. No ta su vozila bila namijenjena državnim službama i vojscii.

Tek će Fiat 600, koji će gotovo odmah dobiti i nadimak 'Fićo', čije je sklapanje počelo samo nekoliko mjeseci nakon starta proizvodnje u Italiji, otvoriti put do automobila i običnim ljudima, te postati vozilo koje će motorizirati tada jednu, a danas čak sedam država na istom prostoru.

Zanimljivo je primijetiti da je koncepcija bila inspirirana slavnom Volkswagen “bubom”. Karoserija u stilu bumbara, koristila je koncepciju stražnjeg pogona, s motorom, mjenjačem i diferencijalom smještenim straga, što je uvelike odredilo njegovu budućnost na cesti. Osnovna verzija nije bila osobito stabilna, ali je imala izvrsna svojstva izvan ceste, gotovo kao terenac. Na blatu i snijegu, Fićo je mogao ići i tamo gdje su drugi automobili zapinjali

Zanimljiv je bio motor - redni četverocilindraš kompaktne i čvrste izvedbe postigao je uspjeh i slavu kakve nitko nije slutio. Osnovni model imao je snagu od 21,5 KS, koju je istiskivao iz obujma 633 ccm. To je bilo dovoljno za brzinu od 100 km/h, što je prije pola stoljeća bio respektabilan rezultat.

Ipak, ubrzo su se javili zahtjevi za snažnijim motorom te je obujam povećan na 767 ccm, a najveća brzina na 110 km/h. Taj model, koji je dobio oznaku 600 D (usprkos znatno većeg obujma) bio je podloga za licencnu proizvodnju iz Kragujevca i njegova je izvedba poznata brojnim našim meštrima. (Željko Marušić i Dino Milić Jakovlić/Autoportal)