Promet na kraju 19. i početkom 20. stoljeća bio je u najmanju ruku kaotičan. Ljudi su na raskrižjima gubili živote, a bez znakova i svjetlosne signalizacije prvenstvo prolaza išlo je pod ruku s poznatom uzrečicom:  'Tko jači, taj kvači'. Ford je 1914. mjesečno prodavao 20.000 automobila te se pojavila ozbiljna potreba za signalizacijom, koja će upravljati sve gušćim prometom. 

Ispočetka, zadatak pripitomljavanja gradske gužve pala je na leđa policije, no razvoj gradova i 'boom' automobila tražila je zapošljavanje velikog broja 'plavaca', a to si gradovi nisu mogli priuštiti.  

Prvi plinski semafor pojavio se u Londonu, no prvi električni, i preteča današnjih, postavljen je u Clevelandu, u američkoj saveznoj državi Ohio.  Imao je samo crveno i zeleno svijetlo. Instaliran je i predstavljen 5. kolovoza 1914. na ugao 105. ulice i avenije Euclid, ali službeno, u promet je pušten sutradan, na današnji dan 1914., u 6 sati ujutro.

'Ulica milijunaša' poznati je naziv za Euclid aveniju, pa nije slučajno dobila prvi električni  semafor. Krajem 19. i početkom 20. stoljeće bila je jedna od najpoznatijih ulica u svijetu i svoje stanove u njoj su imali najbogatiji Amerikanci

Taj je događaj zauvijek promijenio gradski promet. Električni je semafor 1912. razvio Lester Wire, policijski službenik is Salt Lake Cityja. Sa samo 24 godine postavljen je na čelo prometne jedinice, a ubrzo potom izumio je i električni semafor. 

Inspiracija za životno djelo bila mu je izreka iz Biblije: 'Niti se užiže svjetiljka da se stavi pod posudu, nego na svijećnjak da svijetli svima u kući'. Semafor je izgledao poput kućice za ptice, pa su na raskršću prolaznici zafrkavali vozače. Zar čekate da ptica izađe iz kućice. Evo, baš je izašla, možete slobodno krenuti - govorili su. 

Lester Wire je svoj prvi semafor postavio na ulici u Salt Lake Cityju još 1912., no ljudi tada ipak nisu bili spremni za takvu novinu. Smijali su se uređaju i nisu poštivali pravo prvenstva. Kasnije u karijeri postao je policijski detektiv, no i dalje je razvijao svoj semafor bez kojeg su danas gradske prometnice nezamislive. Nažalost, nikad nije patentirao svoj izum.  

Zvonca na semaforu pojavila su se prije žutog svjetla, a zvuk zvona značio je skorašnju promjenu svjetla. A onda se neko dosjetio žutog među-svjetla. Prvi je put instalirano 1918. u New Yorku, a odmah je pomoglo boljoj regulaciji prometa. U Stockholmu su sve do 1953. policajci upravljali semaforima.

Automatski semafor prvi se put pojavio 1922. u Houstonu, a u Europu je došao 1927. Postavljen je u engleskom gradu Wolverhamptonu i brzo se proširio. Prvi plinski semafor na ulice je došao dva desetljeća  prije prvog automobila. Konstruirao ga je inženjer željezničkog prometa John Peake Knight. Na semaforu su bila dva kraka koja su se pomicala gore i dole te tako regulirala promet. 

Tim krakovima upravljao je policajac. Za noćnu regulaciju semafor je imao crveno i zeleno plinsko svijetlo. Prvi takav uređaj postavljen je u prosincu 1868. u Londonu. Nakon manje od mjesec dana uređaj je doživio debakl . Već 2. siječnja 1869. plin je eksplodirao ozlijedivši policajca i projekt je zaustavljen. 

Mnogi gradovi na semaforima iscrtavaju oznake kako bi upozorili na devijacije u društvu, od nepoštivanja različitosti do spolne diskriminacije. Neki gradovi, pak, na pješačkim semaforima imaju iscrtane vojnike, konje, smješka, mobitele, tijekom Valentinova nerijetka su srca na semaforima... Likovi i slike usklađuju se i s godišnjim dobima ili važnim događajima u gradovima. Ima i 'umjetnika' koji preko noći sami urede semafor. 

U pitanju je ili poruka vlastima ili zezancija. Riječani su tako u veljači prošle godine uživali u dobroj zafrkanciji nepoznatog autora, koji je na jednom semaforu iscrtao prostitutku (crveno svijetlo), pivo (žuto) i list marihuane (zeleno). 

Policija nije uspjela otkriti 'umjetnika', a djelatnici Grada na semafor su isti dan vratili standardne oznake. Ravnopravnost spolova propagira se na semaforima u njemačkom gradu Bremenu. Umjesto tradicionalnog muškog pješaka iscrtan je lik djevojke. Znakovi tolerancije na semaforu postavljeni su prošle godine u Beču. Umjesto zelenog i crvenog čovječuljka iscrtani su 'gay' parovi, kojim se potiče građane da poštuju ljude različite seksualne orijentacije.

DOBRO JE ZNATI: 

Rijeka je prvi hrvatski grad koji je dobio semafor. Postavljen je za vrijeme II. svjetskog rata, točnije 1941. U Zagreb je stigao tek 18 godina kasnije, a instaliran je na križanju Hebrangove ulice i Trga Nikole Šubića Zrinskog. Na toj lokaciji zbog gustog prometa inzistirali su proizvođači semafora. 

Panika u Zagrebu zavladala je tada, 1959., nakon postavljanja prvog semafora. Građani nisu znali kako se treba ponašati na cesti i što znače svjetla na uređaju pa su im policajci dijelili letke. (Mihael MILJAK/Autoportal)