Prvi put smo proizveli 500 boca pjenušca koji još uvijek nije u prodaji. Naši kušači imali su dosta pozitivne reakcije, što nas potiče da nastavimo tim smjerom i dalje. To nam daje hrabrost da ove godine možda proizvedemo veću količinu pjenušca, ali i da proizvedemo svoj prvi rose i pjenušac od Cabernet Sauvignona, najavila je Katarina
Vinogradarstvo i vinarstvo stoljetna su tradicija obitelji Benazić. Loza im je oduvijek bila sastavni dio života, a danas je u potpunosti njihov životni poziv. Katarina Benazić (26) možda je najmlađa vinarka i nositeljica jednog obiteljskog OPG-a. Njezin otac, Neven Benazić, 2005. godine pokrenuo je OPG Benazić, revitalizirajući stare obiteljske vinograde kraj Svete Katarine. Danas u uzgoju grožđa i proizvodnji vina i destilata sudjeluju tri naraštaja obitelji. Znanje koje se prenosi s koljena na koljeno dopunjeno je stručnim znanjima obiteljskih agronoma, i upravo se s takvom diplomom Katarina prije tri godine vratila sa studija iz Zagreba i preuzela vođenje obiteljskog OPG-a.
Kušaona
- Moj otac je nastavio dugu obiteljsku tradiciju uzgoja vinove loze, a mada su i on i mama odrastali uz vinograde, za to se malo više zainteresirao tek prije 15-ak godina. Zahvaljujući prvenstveno njegovom znanju koje je tada počeo stjecati, danas proizvodimo od 25 do 30 tisuća litara vina godišnje, ovisno o godini, dijelom iz starih, a dijelom iz novih vinograda koji se protežu na ukupno sedam hektara. Iznad doline rijeke Raše, na lijepo osunčanim položajima, dozrijevaju malvazija, teran, žuti muškat, cabernet sauvignon i gamay. Ta pozicija, sa svim njenim specifičnostima, našem grožđu daje visoke šećere, prikladne kiseline i zavidne aromate, ispričala nam je Katarina koja nas je dočekala u obiteljskoj vinariji i kušaonici u Valdebeku, predgrađu Pule.
Malena kušaonica decentno je uređena da bi se sva pažnja posjetitelja usmjerila upravo na vina i druge okuse i mirise tradicionalnih istarskih proizvoda malih proizvođača koji se nude. Vinarija Benazić ljeti svakodnevno ima velik broj posjetitelja, pogotovo turista. Cilj im je, kaže Katarina, ostati u okvirima obiteljskih mogućnosti i ne proširivati se previše, kako bi se svakom gostu mogli posvetiti, dočarati mu ukupan doživljaj istarske gastronomije i vinske kulture. Zato osim vlastitih vina gostima nude i druge obiteljske domaće proizvode poput prirodno sušenih i usoljenih rajčica i maslina, te domaće sireve, pršute, kobasice, pancete i maslinova ulja drugih malih proizvođača.
I sestra na agronomiji
S obzirom da je završila Agronomski fakultet, zanimalo nas jesu li je roditelji morali nagovarati da upiše taj studij i nastavi obiteljsku tradiciju.
- Naravno da im je bilo u cilju da ja ili sestra nastavimo obiteljsku tradiciju, ali nije tu bilo nikakvog nagovaranja. Jednostavno smo toliko vremena provodili svi zajedno u vinogradima i u proizvodnji vina da je nekako taj interes i kod mene sve više rastao. Nakon srednje škole sasvim prirodno bilo je da upišem fakultet u Zagrebu, smjer vinogradarstvo i vinarstvo. Moja sestra je danas također na tom fakultetu, ali ona se više zanima za mikrobnu biotehnologiju, što mislim da će nam jednog dana jako dobro doći. Kako sam počela stjecati više stručnog znanja bilo je doma rasprave s tatom zašto nešto radi na jedan način kada smo mi učili da se to radi na drugi, ali eto, uvijek smo se nekako uspjeli usuglasiti i kombinirati i jedno i drugo, smješka se Katarina.
No, osjećala je potrebu naglasiti da joj je izuzetno drago što za Agronomskim fakultetom vlada jako velik interes mladih, iz cijele Hrvatske. Njezina je generacija, kaže, nakon diplome, diljem Dalmacije i Istre preuzela obiteljska imanja i OPG-ove ili pokrenula svoje, što je vrlo pohvalno, dodaje, jer Hrvatska još uvijek ima previše zapuštenih vinograda a idealnu klimu za uzgoj vinove loze. Uostalom, ističe naša sugovornica, malo tko zna da Hrvatska ima više od tisuću autohtonih sorti grožđa, od kojih velik broj nije uopće istraživan, jer trebaju godine istraživanja i puno resursa da bi se ostvarila genetska identifikacija različitih sorti.
Mladi agronomi, osim što stječu stručna znanja, ujedno prate svjetske trendove i trude se nekadašnja obiteljska vina dovesti u rang sa svjetskim vinima. Tako je i Katarina prije koju godinu, uz pomoć poticaja za mlade poljoprivrednike, posadila više od hektara novih vinograda u kojima su loze chardonnayja, pinot bijeli i gamet, jer su se počeli baviti i proizvodnjom pjenušaca.
- Pjenušci su izazov kojeg sam se s veseljem prihvatila, jer smatram da treba pratiti svjetske trendove i nove tehnologije, kao i širiti sukladno mogućnostima paletu proizvoda. Prvi put smo proizveli 500 boca pjenušca koji još uvijek nije u prodaji, a radi se o klasičnoj metodi proizvodnje, o cuveeu chardonnayja, muškata i malvazije koji fermentira u boci. Ove godine su naši kušači prvih pjenušaca obitelji Benazić imali dosta pozitivne reakcije, što nas potiče da nastavimo tim smjerom i dalje, i da proizvodimo i neke druge vrste vina. To nam daje hrabrost da ove godine možda proizvedemo veću količinu pjenušca, ali i da proizvedemo svoj prvi rosè i od pjenušac od Cabernet Sauvignona, najavila je Katarina.
Hrvatska je, kaže, još uvijek samo jedna mala točkica na svjetskim vinskim kartama, premda ima svake godine sve više vinara. Budući da svi oni i dalje uspješno rade svatko tko imalo razmišlja o revitaliziranju starih vinograda svoje obitelji ili pak o sadnji novih, neće pogriješiti, poručuje Katarina, jer još uvijek ima sasvim dovoljno mjesta za nove vinare. Naša nam je mlada domaćica otkrila jednu zanimljivost.
- Ne samo da je u mojoj generaciji vladao veliki interes za upisom na Agronomski fakultet, nego su cure dominirale na fakultetu. Mislim da općenito vlada krivo razmišljanje da su žene nježniji spol i da ih se treba poštedjeti nekih fizičkih poslova, ali do sada sam spoznala da su one izdržljivije i da zaista mogu sve poslove obaviti, i ne štede se, a osim toga imaju i izraženija čula, što je dosta bitno u vinarstvu. Sestra i ja nikad nismo bile pošteđene niti jednog posla u vinogradu i vinariji. Tako da možete očekivati jednu novu generaciju žena u poljoprivredi, voćarstvu i vinarstvu za koje će se, sigurna sam, tek čuti, rekla je Katarina.
Ne kaže se uzalud da na mladim svijet ostaje, a ako ta budućnost izgleda kao mlada djevojka koja je ujutro u gumenim čizmama i trlišu u vinogradu, a navečer u sakou i štiklama u vinariji, onda imamo razloga biti ponosni na takvu budućnost. (Patricija SOFTIĆ, snimio Dejan ŠTIFANIĆ)