U "ex Yu" zemljama nafta 21. stoljeća su KREATIVNI POJEDINCI

Ultra na Poljudu u Splitu (Snimio Božidar Vukičević / Cropix)

Vodeći ljudi najpoznatijih regionalnih festivala svjetske reputacije okupili su se na panelu "Kako festivali mijenjaju destinacije?" u sklopu Weekend Media Festivala u Rovinju. Joe Bašić, organizator Ultre Europe Festivala, Jovan Marjanović iz Sarajevo Film Festivala, Ivan M. Petrović, predsjednik Upravnog odbora Fondacije EXIT i Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj razgovarali su o utjecaju festivalske industrije na turizam svake pojedine regije i grada u kojima se održavaju.

- Ako računamo da EXIT djeluje preko 20 godina, da je održano dvadeset izdanja festivala, uključujući i ovogodišnje, radi se o otprilike između milijardu i pol i dvije milijarde dinara doprinosa za zemlju koje je festival generirao. Samo zahvaljujući tome uspjeli smo se izboriti za ozbiljniju podršku države koja nam pomaže da se na siromašnom tržištu naše regije možemo netjecati s najvećim svjetskim festivalima, kazao je Petrović, pri čemu je istaknuo da sektor kreativne industrije koji se formira oko festivala EXIT čini čitavu bazu interdisciplinarnih znanosti, vezanih uz komunikaciju, promidžbu i oglašavanje. "To naposljetku za Novi Sad generira znatno veću dobit od samih prihoda koji se ostvaruju na festivalu", rekao je Petrović, pa je pritom napomenuo da je EXIT festival više puta proglašen za "Best European Major Festival", što je kruna europske festivalske nagrade, a osim toga izdvojio je i kako je festival evoluirao i proširio se tijekom godina u šest zemalja.

Dva velika efekta

- Po meni, ako je nekad nafta bila "the thing" (važna stvar, op. ur.), kreativna klasa koja se ovdje formira je to bogatstvo i vrijednost ove regije u 21. stoljeću u odnosu na ostale zemlje, a to se odnosi na razmišljanje izvan okvira, borbu s vjetrenjačama i snalaženje na sve moguće načine, konstatirao je vodeći čovjek EXIT-a pa dodao da bi polazna osnova za početak mogla biti ta da se vidi do koje bi granice država, grad ili regija mogli ulagati u neki festival, a da od toga imaju koristi i država i destinacija.

Moderator je istaknuo da održavanje festivala u određenoj destinaciji podrazumijeva promotivni učinak koji je ogroman, financijski učinak, kao i kulturološki i sociološki učinak.

- Festivali zaista imaju izuzetan ekonomski utjecaj na destinacije. Međutim, postoji i vrlo značajan društveni, odnosno socijalni efekt. Sarajevo je danas poznato po samo nekoliko stvari i one su većinom negativne. To je početak Prvog svjetskog rata, Olimpijada 1984., rat devedesetih, ali i današnji Sarajevo Film Festival. Festival je ponos grada i većina građana živi uz festival. Ničega ovog ne bi bilo da nema kulturnog utjecaja, što je nas najviše zanimalo, a to je stvoriti kroz festival platformu za razvoj novih filmova, za prezentaciju filmova publici, posebice onih koje publika ne bi imala priliku vidjeti na televiziji ili u kinima. Otvaramo svijet filma s jedne strane širokoj publici, a s druge strane profesionalnoj, onima koji sudjeluju u stvaranju filmova. Sarajevo Film Festival nudi program za široku publiku, industrijski za filmaše i edukativni program za mlade profesionalce, istaknuo je Jovan Marjanović pa kazao kako ove tri ključne točke festivala čine odskočnu dasku za većinu autora europskog i svjetskog tržišta.

Bez festivala nema rasta

Koliko festivali znače za promidžbu i ekonomiju grada u kojima se održavaju govori i činjenica da je "u Splitu prije Ultre u vrijeme ljetne sezone vozilo oko 150 registriranih taksija, a danas ih vozi preko dvije i pol tisuće. Kada je festival tek pokrenut, noćenje u Splitu naplaćivalo se 60 eura, a sada se cijena u vrijeme Ultre popela na 450 eura. Sve ove brojke potvrđuju da se podignula vrijednost za grad" naglasio je Joe Bašić, organizator Ultra festivala, koji godišnje proda više od 1,2 milijuna ulaznica. Kazao je i kako je paralelno u Splitu drastično rastao broj smještajnih jedinica. Pojasnio je da je svjetske manifestacije nemoguće organizirati bez podrške vlade, grada i turističke zajednice jer nema novaca za to iz komercijalnih izvora.

Tomislav Radoš, potpredsjednik za industriju i energetiku HGK, rekao je da je važno zaposliti ljude koji će točno u brojkama prikazati kako će neki određeni festivali utjecati na sam razvoj i ekonomiju grada, jer istaknuo je, države i gradovi još uvijek nemaju definirani institucionalni model na koji način i koje festivale podržavati.

Jedni od najvažnijih ljudi regionalne festivalske industrije složili su se da bez festivala nema kulturnog, ekonomskog i gospodarskog rasta te da bi države trebale imati standardizirani model po kojem će točno planirati festivale koje podržavaju. Pozitivna je i činjenica da brojni drugi gradovi prepoznaju što se to događa u Splitu, Sarajevu i Novom Sadu pa razmišljaju o potencijalnoj organizaciji nekog festivala koji bi privukao nove posjetitelje.