Prvi Art simpozij u Balama otvoren je u petak navečer u Kamenim pričama gdje su se okupili ljudi koji su pričali o potrebi za kulturom u Hrvatskoj, kako je implementirati, koliko je važan enuzijazam, koliko su za sve to važni mediji i sličnim temama. 

O svojim iskustvima i pogledima govorio je redatelj, scenarist i glumac Goran Matović koji ove godine organizira 10. izdanje festivala Miroslav Krleža, a radi i manifestaciju Zagreb grad poezije, pa Zagrebačke posvete - Sjećanje na Tina, Sjećanje Krležnih suvremenika, Putovanje s Krležom, a radio je i festival S Tinom   u Vrgorcu. Sve su tu programi koji su zanimljivi za temu prve večeri baljanskog Art simpozija na kojoj je Matović govorio o svojim iskustvima u organizaciji takvih maniifestacija, a spomenuo je i nevidljive gradove. 

- To su gradovi koji nastaju dodiru s kulturnim događanjima jer gradovi su zapravo pitanje memorije. Oni se slažu kroz stoljeća, ali se najbolje ti gradovi održavaju kada su u dodiru s nekim događajima, kada se osvjetle, kada se uz podršku riječi, glazbe i slikarskog umijeća da neki novi smisao, smisao komunikacije s današnjim vremenom. Dakle, sve to radimo i pokrećemo, pokrećemo iz današnjeg vremena i uspostavljamo nove žive dijaloge. Ako gradovi nemaju dodira s kulturom to su nevidljivi gradovi. Gradovi se preko kulture brendiraju i dobivaju novi smisao, novu energiju. Bale su, recimo, jedan idealni grad koji je kružno strukturiran po energiji kružnog toka. On može, ulančavajući različite događaje, dobiti neku svoju posebnost. Ja bih, primjerice, u Balama, promijenio na nekoliko dana imena ulica i nazvao bi ih po velikanima koji su obilježili 20. ili 21. stoljeće, makar na nekoliko dana. Da taj grad, Bale ili Pula ili bilo koji grad koji odaberemo, da zaživi nekim drugim životom, da postane toponim. Što bi rekao Ujević, gradovi mogu biti toponimi pakla, ali mogu biti i toponimi zemaljskog raja ukoliko im se udahne malo poetske duše i ukoliko im se da neki viši smisao, kaže Matović. On ujedno smatra i da ova korona može biti neka mogućnost da se iznova, na jednom višem nivou, počnu graditi gradovi u dodiru s kulturom i to kulturom u najširem smislu te riječi. „Sada imamo reduciranu publiku, ajmo ići s probranim, vrijednim programom koji će osvijetliti smisao ovih božanstvenih zdanja Bala, palača koje su tu podignute i koje jedino mogu imati smisao ako su u dodiru sa zanimljivim umjetničkim događajima“, kaže on. 

Matović je u Balama pripremao i jednu predstavu posvećenu slavnom Jorgeu Luisu Borgesu te je o njemu govorio i u Kamenim pričama. 

Ovaj redatelj je inače svojevremeno za Splitsko ljeto napravio predstavu „Ogledala“, izbor iz djela Jorgea Luisa Borgesa. Iz cjelokupnog Borgesovog opusa napravio je scensku kompoziciju koja govori o posljednjim godinama poznatog argentinskog pisca. Na scenu je umjeto glumaca, glazbenika ili pjevača pozvao cijenjenog pjesnika, esejista i prevoditelja Tonka Maroevića. 

- On je prevodio Borgesa, posvetio se Borgesu, a ja sam na sceni trebao imati sugovornika, a Maroević je bio moj idealan sugovornik jer je on prevodio tog Borgesa kojeg ja govorim, kaže. 

Arsen Dedić radio je za tu predstavu glazbu koja je na tragu poetike Astora Piazzolle, a susret u Kamenim pričama je bio najava Matovićeve predstave „Tin Ujević – san i ludilo“ koju je prije radio s Arsenom Dedićem, a sada s nastavlja suradnju s poznatom kantautoricom Sarom Renar, te će se u srpnju održati u Balama uz pratnju glazbenika koji izvode Piazzollinu glazbu. Oni će proći kroz grad, napravit će izložbu i markirati neka mjesta te će to biti nešto kao postajna drama u kojoj će ići od mjesta do mjesta unutar grada i zatvoriti krug Borgesovim tekstovima koje će Matović govoriti. 

- To će biti i Borgesova i Piazzollina ispovijest, ali i moja vlastitta, najavljuje Matović. 

Program se nastavlja i u subotu glazbenom večeri u Kamenim pričama, a sve je uvod u jedan veći projekt koji bi pod nazivom Art simpozij trebao trajati do kraja ljeta.

Povezane vijesti

• U "Kamenim pričama" gostima će kuhati Mani Gotovac
• Otvaranje prvog Art simpozija u Balama: POSVEĆENO PIAZZOLLI I BORGESU
• BALE: Multimedijalni projekt Vedrana Ružića u Kamenim pričama