Pandemija korona virusa ostavit će posljedice, sve je razvidnije, i kod onih koji nisu oboljeli od te bolesti, ali su postali žrtve nužnog „zatvaranja“ života kakvog su poznavali. Stručnjaci u Njemačkoj procjenjuju da će oporavak trajati godinama i da će trebati pedeset posto više psihoterapeuta da bi pokušali ispraviti postojeće stanje
Ilustracija (Arhiva)
Djeca i mladi koronakrizu podnose teže nego što to na prvi pogled izgleda. Iako novih istraživanja o psihičkom stanju maloljetnika u Hrvatskoj još nema, podaci koji stižu iz ostalih zemalja Europske unije i više su nego alarmantni. Kako prenosi medijska mreža Deutsche Welle, u Njemačkoj su za vrijeme aktualnog lockdowna značajno porasli problemi mladih osoba – u koje se računaju i samoozljeđivanja i značajne psihičke tegobe koje će se liječiti godinama.
Njemački pedijatar Axel Gerschlauer objavio je da je tri tjedna uoči Božića primio čak tri mladića koji su posjekli donji dio ruke – iako je uobičajen jedan slučaj u tri do šest mjeseci. Gerschlauer objašnjava i da svoje redovite pacijente više uopće ne vidi uživo jer su zaključani kod kuće, ali i sve je više roditelja koji traže savjet putem telefona.
- Premješten je naglasak na psihološka pitanja, u rasponu od tjeskobe preko poremećaja koncentracije do poremećaja spavanja. Posljednjih mjeseci problemi s mentalnim zdravljem masovno su se povećali, tvrdi Axel Gerschlauer koji je ujedno i glasnogovornik za medije odjeljenja za Sjevernu Rajnu njemačkog udruženja pedijatara. Procjenjujući da se 13,5 milijuna maloljetnika u Njemačkoj nosi s koronavirusom, Gerschlauer naglašava ocjenu pedijatara da je situacija dramatična. Porasli su poremećaji ponašanja, problemi s razvojem govora, a mnoga su se djeca jako udebljala. Uočena je pretjerana "potrošnja" medija, roditelji svoju djecu ne vode na zakazane preglede liječnicima, a više je i zlostavljanja djece u obitelji – naglašavaju stručnjaci i procjenjuju da će oporavak trajati godinama te da će trebati pedeset posto više psihoterapeuta da bi pokušali ispraviti postojeće stanje.
Djeca danas traže savjete preko specijaliziranih telefonskih linija koje vode dobrovoljci dajući im upute kako preživjeti stalni boravak kod kuće, bez škole i izlazaka. Savjet traže djeca svih uzrasta, čak i ona od osam godina.
- Teme poput mentalnog zdravlja ili usamljenosti poprimile su ogroman značaj posljednjih mjeseci. Čujemo sve više mladih ljudi koji se suočavaju s nasiljem, kaže Anna Zacharias, službenica za odnose s javnošću specijalizirane telefonske linije za pomoć. U Njemačkoj se lani samo jednoj takvoj liniji javila 461 tisuća djece, a porasla je i uloga internetskih chatova jer, kako na njima pišu maloljetnici - svi su kod kuće pa ne mogu razgovarati telefonom.
Što se pak roditelja tiče, broj onih koji su potražili savjet lani je u odnosu na 2019. porastao za 64 posto. Glavna tema je lockdown, zaključavanje koje je postalo veći problem od pubertetskih briga i obiteljskih sukoba.
Korona izaziva različite reakcije i kod male djece, pa neka ne žele ići ni u dječji vrtić. Od svojih su roditelja pokupili strahove od zaraze. Socijalna služba u Bonnu vodi mjesto na kojem se okupljaju roditelji s djecom, uglavnom mlađom od tri godine i koja se više ne sjećaju vremena kada ljudi nisu nosili maske, kada su se djeca mogla okupljati i kada nisu svi morali stalno prati ruke. Psihoza je toliko velika da djeca mjere zaštite od korone primjenjuju i u igri pa na svoje lutke i medvjediće stavljaju maske.
Te maske na lutkama ipak se doimaju kao manji problem od radikalizacije maloljetnika koja je, preko interneta, također došla sa „zaključavanjem“ i prestankom odlaska u škole. Tako se na oglasnim pločama školskih ustanova primjećuje Hitlerov meme koji je prema njemačkom zakonu nezakonit zbog nacističkog sadržaja, kao i razne rasističke poruke.
Memovi su samo jedan od alata na društvenim mrežama koje koriste medijski iskusne neonanacističke ekstremističke skupine, pokazalo je istraživanje s kraja prošle godine, a njegove rezultate prenosi Deutsche Welle. Grupe nacista i rasista privlače mlade i na popularne kanale poput YouTubea, Instagrama i platforme za igre koje su namijenjene tinejdžerima.
U Njemačkoj od 2016. godine djeluje projekt CleaRTeaching koji je pokrenut da bi se spriječila radikalizacija tinejdžera.
- Incident s Hitler-memeom dogodio se u jednoj od škola partnera projekta, kaže Lisa Keifer, voditeljica projekta i dodaje da objavljivanje uvredljivog, ili u ovom slučaju potencijalno ilegalnog memea, ne znači nužno radikalizaciju.
- Međutim, to ukazuje na uznemirujući trend među maloljetnom populacijom: sada je vjerojatnije da dijele ekstremistički sadržaj, u mnogim slučajevima nesvjesno. Nisu rijetki slučajevi da studenti dijele videozapise i druge sadržaje koji im se "čine potpuno bezazlenima".
Problem je, dakako, i u tome što profesori u vrijeme dok škole ne rade ne mogu nadzirati što rade učenici te im ukazati na opasnosti radikalizma koji se proteže od desničarskog ekstremizma do islamističkih skupina.
Kako je objasnio Andreas Speit, autor i novinar u listu TAZ, ekstremna desnica želi izmijeniti način na koji ljudi razmišljaju i djeluju u pretpolitičkoj sferi u nadi da će oslabiti status quo.
- I to je upravo njihova strategija na društvenim mrežama. Oni svojim desničarskim ogorčenjem žele doprijeti do mladih odraslih ljudi. Preko Instagrama i drugih mreža prikriveno šire ksenofobiju i antisemitizam da bi na njega „nasjela“ mlada publika koja je po cijele dane online, kaže Spat.
Stručnjaci upozoravaju da neosalafisti, islamistička skupina u Njemačkoj, također ima sličnu, diskretnu strategiju. Oni u videozapisima na YouTubeu i u objavama na društvenim mrežama manipuliraju borbom protiv rasizma i isključivosti da bi ojačali muslimansku solidarnost. Izgledom i porukama mogu izgledati manje ekstremno, ali stručnjaci upozoravaju da to nije slučaj.
- Reći ću to iznova i iznova: Iza ovoga stoji brutalna ideologija, kaže Bernd Ridwan-Bauknecht, dugogodišnji učitelj u njemačkom sustavu javnih škola koji je i sam prešao na islam. On od 2004. godine predaje islamski vjeronauk u određenim javnim školama i svjedok je kako propaganda s neosalafističke scene ili s pristaša Islamske države pronalazi put do tinejdžera u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, najmnogoljudnijoj saveznoj državi Njemačke. Bauknecht smatra da je radikalizacija složen proces s mnogo faktora koje treba uzeti u obzir te upozorava da ne bi trebalo podcjenjivati suptilnije napore ekstremista na društvenim mrežama. "Oni su sredstvo za postizanje cilja", poručuje taj stručnjak.
Kako to izgleda u nas, teško je procijeniti. Dječji psiholozi su još na dvanaestom Festivalu prava djece lanjskog listopada, dakle prije posljednjeg prelaska na online nastavu, upozorili da svako dijete ima tegobe s tjeskobom i depresijom.
- Došlo je do porasta anksioznih i depresivnih poremećaja i prave posljedice vidjet ćemo tek kroz duže razdoblje, rekla je tada medijima Katarina Ivče Farnell, direktorica programa Festivala prava djece.
- Izostanak komunikacije, druženja, povlačenje, ali isto tako i burne reakcije, ljutnja neprimjerena ili ljutnja na male povode, ljutnja koja dugo traje, znači da se s djetetom nešto događa, da bi valjalo razgovarati, a i potražit pomoć stručnjaka, objasnila je Vlatka Boričević Maršanić, subspecijalistica dječje psihijatrije u Poliklinici za zaštitu djece i mladih Zagreb.
Pandemija korona virusa ostavit će posljedice, sve je razvidnije, i kod onih koji nisu oboljeli od te bolesti, ali su postali žrtve nužnog „zatvaranja“ života kakvog su poznavali.