Znanstveno je dokazano da pjevanje smanjuje razinu kortizola, potiče društvenu interakciju, te se pojedinac osjeća manje izoliranim od društva. Pjevanje potiče endorfin, koji nas čini pametnijim, zdravijim i kreativnijim, te oksitocin, koji se luči za vrijeme zagrljaja. Dok procesuiranjem i analiziranjem uključujemo lijevu polutku mozga, pjevanjem uključujemo desnu polutku, koja je zadužena za intuiciju, imaginaciju i kreativnost, kaže Andrea Prenka

Puno se govori i piše o ljekovitoj funkciji glazbe, o tome kako glazba puno pomaže prilikom liječenja raznih bolesti, kao i za dobro raspoloženje, a štiti i od brojnih drugih poteškoća. U jeku pandemije koronavirusa, o djelovanju glazbe na ljudsku dušu i o njezinoj važnosti razgovarali smo s glazbenom terapeutkinjom Andreom Prenka, mag.mus., vlasnicom obrta artON, specijaliziranog za muzikoterapiju za djecu i odrasle.

Potreban je odušak

- Pandemija korona virusa je prilika da se promijene prioriteti. Obitelji su kod kuće, zajedno na okupu, te mogu svoju svakodnevicu ispuniti s više topline, pažnje, podrške i zajedništva. U samoizolaciji mogu vam se javljati osjećaji poput frustracije, straha, anksioznosti, problema sa spavanjem. Boravak u izoliranom i manjem prostoru, dovodit će do tenzija i obrasci ponašanja će se potencirati, eskalirati. Potreban je odušak kako bi se na zdrav način uspostavili zdravi odnosi unutar obitelji. Ako epidemiološka situacija duže potraje, te posljedice budu veće, potrebno je ponuditi jednostavne alate koje će pojedinci sami koristiti u svrhu izlaska iz tih stanja. Psihoterapeutskoj znanosti su uzroci, posljedice ponašanja i stanja poznati, a ima i alate i rješenja. Na temelju tih rješenja situaciju možete okrenuti u svoju korist. Nemojte se fokusirati na problem, već na pozitivne ishode, kazala je Prenka.

Na vijestima smo mogli vidjeti Talijane koji su u karanteni, ali to ih nije spriječilo da unesu dašak pozitivnosti kroz glazbu, pjevanje i sviranje.

- Izašli su masovno na balkone i uživali u zajedničkom muziciranju. U tom trenutku sve je stalo, a ono što su oni mogli iskusiti je zajedništvo – ujedinjenje u glazbi. Svatko je dao doprinos na svoj način, jedni su svirali, drugi su pjevali, treći slušali. Glazba nas povezuje i približava jedne drugima na višestruke načine. U sadašnjoj situaciji to nam treba više nego ikad. Kroz teške trenutke glazba može biti uz nas. Znanstveno je dokazano da pjevanje smanjuje razinu kortizola, potiče društvenu interakciju, te se pojedinac osjeća manje izoliranim od društva. Pjevanje potiče endorfin, koji nas čini pametnijim, zdravijim i kreativnijim, te oksitocin, koji se luči za vrijeme zagrljaja. Dok procesuiranjem i analiziranjem uključujemo lijevu polutku mozga, pjevanjem uključujemo desnu polutku, koja je zadužena za intuiciju, imaginaciju i kreativnost, navodi ova glazbena terapeutkinja.

Također, dok pjevamo glazbene vibracije prolaze tijelom mijenjajući fizičko i emotivno stanje. Ukoliko pjevamo s drugim ljudima, efekt je pojačan.

- Tijekom pjevanja, mi zapravo i duboko dišemo, te na taj način pospješujemo i protok krvi u tijelu. Emocionalno se izražavamo, a prati nas i osjećaj zajedništva, samosvijesti i samouvjerenosti. Pjevanjem otpuštamo stres i anksioznost, te sinkroniziramo otkucaje srca unutar skupine. Neuroznanost pjevanja pokazuje da se pjevanjem neurotransmiteri povezuju na nove i drugačije načine, smatra Prenka.

No, kada pjevamo ne reagiramo samo na zvuk, reagiramo fiziološki i spoznajno, to jest reagiramo cijelim tijelom, pokretima, znanjem i osjećajima koje nam donosi određena glazba, navodi Prenka te nadalje objašnjava.

- Kad govorimo o ljudskom glasu, nijedan instrument nije toliko osoban i ukorijenjen u nama kao što je to glas. Već pri prvom susretu s osobom reagiramo na njen glas, te iz njega možemo iščitati razne parametre, je li glas tih/glasan, visok/dubok, kakva je boja glasa itd. Kada govorimo o muzikoterapiji, terapeut i klijent glas koriste spontano, ali s ciljem. Koriste ga na različite načine kao na primjer šaptanje, vrištanje, mrmljanje, blebetanje, izgovaranje ili pjevanje nerazumljivih i nesmislenih glasova, slogova, riječi. Korištenje glasa u funkciji je samoizražavanja i podrške klijentu, te služi kao medij verbalne i neverbalne komunikacije.

Muzikoterapija u samoizolaciji

Osim uporabe glasa, muzikoterapija podrazumijeva i uporabu glazbenih instrumenata, a glazbeno predznanje apsolutno nije potrebno, naglašava Prenka.

Na upit kakva je tu uloga glazbenog terapeuta, ona veli da

terapeut u toj ulozi daje podršku, siguran prostor i prati klijenta u njegovoj dinamici, putem glazbe.

- Dakle, glazba se u muzikoterapiji koristi kao medij, za izražavanje vlastitih stanja, emocija, misli, nastavlja Prenka.

Objašnjava i na koji se način mogu koristiti elementi muzikoterapije u samoizolaciji.

- Elementi muzikoterapije namijenjeni su za sve ukućane, od najmlađih do najstarijih. Za početak probijte led s jednostavnom glazbenom igrom koju svi znate, toplo-hladno. Sakrijte jednu stvar koju ste prethodno pokazali ostalim sudionicima, da znaju koji predmet traže. Jedan sudionik koji traži taj predmet neka zatvori oči ili izađe iz prostorije dok netko skriva predmet. Nakon što ste predmet sakrili, onaj tko traži predmet može otvoriti oči ili ući u prostoriju. Svi ostali sudionici uz pomoć svog glasa pomažu mu u potrazi za tim predmetom. Na primjer, hladno označava glasanje na slovo a ili deranje, a toplo glasanje na slovo e ili tiho šaputanje. Osoba koja traži treba slušati i pratiti glas sudionika u svrhu pronalaska predmeta. Cilj ove igre je razvijanje pažnje i koncentracije, objašnjava Prenka.

Pjevanje kroz zajedničke igre

U drugom primjeru također možete koristiti svoj glas. Zagasite televiziju, stišajte mobitele, te sve ostalo što vam može odvući pažnju. Sjednite se u krug (poštujući propisanu udaljenost), bilo bi idealno ako se unutar kruga ne bi nalazilo ništa, ali i ako postoji stol ili drugi komad namještaja, nije bitno.

- Započnite zajedno pjevati pjesmu koju prethodno izaberete, sa zatvorenim očima. Zatvorene oči pomažu da se bolje koncentrirate na glas i zvuk, bez vizualnog podražaja. Promatrajte što se događa u vama, vašem tijelu, ali i izvana, među ukućanima. Je li vam neugodno pustiti glas, pjevate li tiho ili glasno, što vaš glas odaje o vama, kako zvuče drugi glasovi? Ako želite, možete i popričati o pjesmi i pjevanju nakon pjevanja, kaže Prenka.

Kao treći primjer navodi korištenje vlastitih instrumenata koji se nalaze u kući, ili izradu šuškalica.

- Kao glazbeni instrument mogu poslužiti i posuđe, lonci, čaše, budite kreativni, izađite van svojih okvira. Dok sjedite u krugu, u sredinu kruga smjestite instrumente. Zatim, neka si svatko odabere jedan instrument s kojim želi improvizirati. Definirajte početni i završni zvuk. Jedan specifičan zvuk koji će jedan ukućan odsvirati označavat će početak improvizacije, dok će drugi zvuk drugog ukućana, označavati kraj improvizacije. Dakle, kad čujete početni zvuk, znači da možete krenuti svirati svi zajedno, a kad čujete završni zvuk, znači da svi prestajete svirati. Zatim možete instrumente mijenjati u krug, da svi isprobate svaki instrument, priča nam Andrea Prenka.

Ovo je samo mali dio elemenata muzikoterapije koji se može koristiti u svakodnevici, a koji se može modificirati na svoj način jednom kad isprobate.

U Puli je lani otvoren obrt artON, specijaliziran za muzikoterapiju s djecom i odraslima. Trenutno se svi podaci mogu saznati putem web-stranice www.glazbenaterapija.hr.

Povezane vijesti

• ANDREA PRENKA O GLAZBOTERAPIJI: Glazbom do zdravlja na kvalitetan način
• NOVIGRAD: Završnica projekta iz muzikoterapije
• Prvi simpozij muzikoterapije u Hrvatskoj održat će se 11. svibnja u Puli. Razgovarali smo s organizatoricom Andreom Prenkom