"SJEĆANJE NA SERGIA ENDRIGA"
U subotu u 20 sati u galeriji Cvajner: Endrigove su poruke danas potrebne u društvu
Program "Sjećanje na Endriga - Ricordando Sergio Endrigo" održat će se u subotu u organizaciji Foruma Endrigo u 20 sati u galeriji Cvajner čime se obilježiti 14. godišnjica smrti ovog velikog kantautora svjetskog glasa koji je rođen u Puli 15. lipnja 1933, a preminuo je u Rimu 7. rujna 2015. U programu će sudjelovati Vito Dundara, Maer, Vlado Kuzman, Dino Popović, Riccardo Bosazzi i Vedran Šilipetar uz klavirsku pratnju Sandra Vešligaja i Tatiane Šverko. Najavljeno je to na jučerašnjoj konferenciji za novinare u galeriji Cvajner.
Giacomo Leopardi talijanske kancone
Vito Dundara kazao je da se Endrigo nije htio pokoriti talijanskom konzumerizmu koji se bio razvio u drugoj polovici 20. stoljeća i u kojem je umjetnost postala roba za tržište i stvaranje profita. Endrigo je govorio da u Italiji vrijedi samo filozofija "Iskoristi i odbaci".
- Njegove su poruke danas potrebne u društvu. On je pjevao i pisao o životu, ljubavi, emocijama, na način prihvatljiv našem senzibilitetu. Endrigo je Giacomo Leopardi talijanske kancone, smatra Dundara koji želi da Pula postane mjesto gdje će se reafirmirati i valorizirati Endrigova ostavština s obzirom da su ti pokušaji prisutni i drugdje u Europi.
- Endrigov rodni grad treba to pokrenuti, dok netko drugi ne preuzme te ideje, smatra Dundara i ističe da su zato odlučili u subotu organizirati prigodni program.
S tim u vezi Dundara je govorio i o međunarodnom projektu "Pula grad susreta kantautora" s podnaslovom "Prvi susret kantautora Istre" koji bi htio pokrenuti u Puli. Bio bi to festival novih skladbi, a Endrigo bi se postavio kao uzor novim kantautorima. Za sada su oni, a riječ je o grupi kantautora, projekt poslali na natječaj u Istarsku županiju i za njega traže sponzora te se nadaju da će se manifestacija održati iduće godine.
Valmer Cusma je jedan od organizatora subotnjeg programa, a imao je čast upoznati Endriga 1982. godine, kada je na Radio Puli snimao polusatnu emisiju s njim. Endrigo se tada vratio u Pulu kako bi posjetio svoju rodnu kuću.
- Ostao mi je u sjećanju kao pomalo introvertirana osoba, vezana za poeziju kao zadnju liniju obrane protiv vrijednosti koji prisiljavaju čovjeka da živi na neprirodan način. Njegova je poezija bila usmjerena protiv određenih pojava u društvu kao što su neobuzdani konzumerizam i materijalne vrijednosti koje dovode do podjela među ljudima. Endrigo je bio pjesnik malih stvari i ljudskih osjećaja, rekao je Cusma. On je Endriga zvao da sudjeluje na projektu koji je svojevremeno pokrenuo Edi Cukerić koji je htio da Endrigo izvede svoje pjesme s pulskim glazbenicima. Bolest i potom smrt su spriječila Endriga da to ostvari, no Cukerić je svejedno snimio album s njegovim pjesmama koje su izvodili istarski glazbenici i glumci.
Pula mora odati počast Endrigu
- Pula mora odati počast Endrigu jednom od svojih najvećih sinova, kao što je odala Antoniju Smaregli (s kojim je Endrigo u rodu), smatra Cusma.
Riccardo Bosazzi kaže da Endrigo pripada skupini talijanskih kantautora koji su svijetli trenutak talijanske kulture općenito. Među njima su primjerice kantautori genovske škole kao što su Gino Paoli, Fabrizio de André i dr. Do tada je vladala šansona, lagana glazba, a kada se oni pojavljuju počinju govoriti o stvarnom životu u tadašnjoj Italiji. Arsen Dedić se povezao s tim pokretom, pa su preko njega ta glazba i taj način shvaćanja glazbe došli u Hrvatsku.
- Endrigo je otišao iz Istre kao i još jedan glazbenik Piero Soffici (bio je iz Rovinja ali je djelovao u Puli), a oboje su uspjeli u Italiji biti među prvima, ali Pula danas kao da ne prepoznaje Endrigovu važnost. Mislim da ima puno mladih ljudi koji stvaraju, ali nema kanala kroz koje bi se mogli plasirati. Kod nas kantautor ne postoji, a kreativnost je važna poput vitamina za jedan organizam, smatra Bosazzi.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
