O počecima antifašističkog otpora

(Snimio Sergej Drechsler)

Iako se povijesno javio kao odgovor na fašističke režime dvadesetoga stoljeća, kao društveni i politički pokret, antifašizam je usmjeren ne samo protiv fašizma, već i svih oblika autoritarnosti, ekstremizma i rasizma, uz naglasak na one osnovne ljudske vrijednosti poput slobode, pravde i jednakosti.

Na antifašističke početke podsjeća i u Palači šećera Muzeja grada Rijeke upečatljiv postav izložbe "Slovenci med prvimi protifašisti v Europi, 1920- – 1941."/ "Slovenci među prvim antifašistima u Europi, 1920. – 1941.", koja je posvećena djelovanju nedovoljno poznate revolucionarne organizacije TIGR, koja se javila 1920-ih godina, u počecima antifašističkog pokreta. Osim što podsjeća na hrabrost i odlučnost pojedinaca i zajednica u borbi protiv fašizma, aktualizira pitanje antifašizma kao jedne od vrijednosti suvremenih društava.

Kako i sam akronim signalizira, organizacija TIGR djelovala je na području Trsta, Istre, Gorice i Rijeke, a te lokacije nisu slučajne, jer radi se o onima na kojima su zabilježene prve nasilne akcije protofašističkih odreda nakon Prvoga svjetskog rata, potom i uspostavljene fašističke vlasti u Kraljevini Italiji.

Na 13 panoa, autori Milan Pahor i Gorazd Humar kronološki prikazuju ključne događaje TIGR-a, od napada na Narodni dom u Trstu, osnivanja tajnih organizacija, suđenja iz 1930. uz prisutnost Mussolinija, pa do atentata, sabotaža i kulturnog otpora. Izložba ne ostaje samo u prošlosti, već naglašava aktualnost antifašističkih ideja i njihovu važnost za suvremeno europsko društvo.

Izložba pruža uvid u bitne trenutke same organizacije TIGR, uključujući njezine poduzete sabotaže, atentate, uključujući i pokušaj atentata na Mussolinija, kao i borbene okršaje. Dio izložbe posvećen je umjetnicima i kulturnim radnicima koji su na svoj način djelovali protiv fašizma, a posljednji pano naglašava važnost antifašizma danas, podsjećajući na vrijednosti na kojima je utemeljena Europska unija.