ZAGREB
Razlike koje postaju prilike - tema događanja o 30 godina potprograma MEDIA
(Hina/EPA)
Potprogram MEDIA u sklopu Programa Kreativna Europa, namijenjena europskoj audiovizualnoj industriji, slavi 30. rođendan, a to je bio i povod događanja "Europski film: razlike koje postaju prilike!" priređena u petak u organizaciji Deska Kreativne Europe (DKE) - Ureda MEDIA.
Događanje je održano i ususret novom Programu Kreativna Europa 2021.-2027. te proslavi Dana Europe, a organizirano je u suradnji s Hrvatskim audiovizualnim centrom (HAVC), Flamanskim audiovizualnim fondom, Norveškim filmskim institutom te producentskim kućama iz Hrvatske (Kinoteka), Belgije (Off World) i Norveške (Relation04).
Sadržajno je bilo podijeljeno u dvije panel rasprave koje je obje moderirala Martina Popović, voditeljica DKE - Ureda MEDIA Hrvatske. U fokusu prve rasprave bila je suradnja koja bi, uz sve postojeće razlike, trebala biti još sustavnija i bolja. Drugi panel bio je pak posvećen studiji slučaja "Granice" - prvom TV omnibusu dokumentarnoga serijala koji je podržan u sklopu zahtjevnoga poziva televizijsko prikazivanje Potprograma MEDIA prošle godine, a podrazumijeva sudjelovanje pet producentskih kuća: Off World (nositelj projekta / Belgija) te partnere na projektu (Kinoteka / Hrvatska, In Script / Litva, Relation04 Media / Norveška te Urgh! / Slovenija).
Popović je podsjetila da je tijekom tri desetjeća Potprogram MEDIA imao ključnu ulogu u razvoju nezavisnih europskih koprodukcija, cirkulaciji audiovizualnih djela i konkurentnosti sektora.
Novi program 'težak' 2,4 milijarde eura
Istaknula je kako bi Program Kreativna Europa 2021. - 2027. trebao ponovno objediniti potprograme Kulturu i MEDIA te ispuniti snažna očekivanja europskog audiovizualnog sektora koji trenutačno prolazi velike strukturne promjene zbog pandemije bolesti covid-19.
Namjenski proračun novoga programa veći je od 2,4 milijarde eura, što podrazumijeva trenutačnih 1,8 milijarda eura te dodatnih 0,6 milijarda eura, a njime će se nastaviti promovirati kulturne i jezične raznolikosti, kulturnu baštinu i konkurentnost.
Profesionalcima će omogućiti zajedničko stvaranje i prekograničnu suradnju kako bi, baveći se trenutačnim društvenim pitanjima, doprli do šire publike.
Razlike koje postaju prilike
Kako to razlike mogu postati i postaju prilike približili su panelisti prve panel-diskusije u kojoj je bilo riječi o suradnji, kvaliteti, zelenim temama, te ravnopravnom sudjelovanju žena kao scenaristica, redateljica i producentica na filmu.
Svoja iskustva podijelili su projektna menadžerica za dokumentarne projekte pri Flamanskom audiovizualnom fondu Marie van Innes, ravnatelj HAVC-a Christopher Peter Marcich i povjerenica za dokumentarni film i serije pri Norveškom filmskom institutu Klara Nilsson Grunning.
Van Innes je tako istaknula da je Belgija dosta kompleksna kada je riječ o financiranju filmske produkcije jer se za financiranje može prijaviti na tri razine - nacionalnoj te flamanskoj i valonskoj. Ali, objasnila je kombinirati se mogu svi fondovi i ne postoje neka posebna pravila za prijavljivanje.
Norveške prilike približila je Nilsson Grunning s pozicije povjerenice za dokumentarni film i serije koju obnaša, uz Norvešku, i za Dansku, a činila je to i za Švedsku. Posebnost njezine pozicije je ta da ona odlučuje koji će se filmovi i serije financirati, a uz nju za taj sektor odgovorna je još jedna povjerenica.
Norveška specifičnost je i da ne postoji ograničenje broja prijava za financiranje, pa se tako, rekla je, možete svaki mjesec ponovno prijaviti za financiranje, iako vam ono nije bilo prethodno odobreno.
Također, posvjedočila je da se velika pozornost posvećuje ravnopravnom sudjelovanju žena i kao potvrdu toga iznijela više podataka, među kojima je i podatak da je 2019. u ukupnom broju prijava za financiranje bilo 54 posto muškaraca, a 46 posto žena, a među ukupno odobrenim projektima za financiranje bilo je 52 posto onih koje su prijavile žene.
Ravnatelj HAVC-a istaknuo je kako se i u teškim pandemijskim vremenima nastavlja suradnja s filmašima iz susjedstva, ali i kooprodukcije s drugim europskim zemljama.
Studija slučaja "Granice"
Na drugom panelu mogle su se "iz prve ruke" čuti potankosti o razlozima snimanja šest različitih epizoda s mikrokontekstom šest graničnih područja i njihovih stanovnika projekta "Granice".
O tom projektu govorili su - Annabel Verbeke, redateljica TV epizode "Problematične granice", te autor projekta i producent Frederik Nicolai (Off World) iz Belgije, Tiha Gudac, redateljica TV epizode "Kupa"i producent Ljubo Zdjelarević (Kinoteka) iz Hrvatske, te Kalle Karl Emil Rikardsen, producent (Relation04) iz Norveške.
Kako je to rekao Nicolai, projekt propituje kako danas narodi i nacije zajednički tragaju za identitetom, sigurnošću i solidarnošću, a pritom je granica idealna dramaturška nit za pristup raznim evolucijama rascjepkanog europskog identiteta i njihovoj golemoj mnogostrukosti.
Prikazani su i isječci iz filmova, među kojima i iz filma "Kupa" Tihe Gudac iz 2016. o emigrantskoj situaciji na rijeci Kupi - granici između Hrvatske i Slovenije te žilet-žici koji je na slovenskoj strani bila postavljena kako bi se spriječio ulazak emigranata u Sloveniju.
Prikazan je i isječak iz filma "Radji" koji govori o problemima s kojima se zbog granica između Norveške i Švedske suočava obitelj iz naroda Saami.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
