Hrvatsko društvo filmskih kritičara
Rajko Grlić dobitnik "Zlatnog Oktavijana"
(Snimio Nikola Blagojević)
"Zlatnim Oktavijanom" za životno djelo nagrađen je Rajko Grlić, a "Oktavijanom" za najbolji kratkometražni i srednjometražni igrani film u ponedjeljak je na 33. dodjeli nagrade Hrvatskog društva filmskih kritičara (HDFK) nagrađen "Čovjek koji nije mogao šutjeti" Nebojše Slijepčevića.
Dobitnik "Zlatnog Oktavijana", redatelj i scenarist Rajko Grlić, u pet desetljeća filmske proizvodnje dokazao je da je hrvatska filmska kultura kadra suvereno slijediti međunarodne filmske inovacije, kao i opirati se kalupima srednjostrujaške filmske kulture, stoji u obrazloženju žirija koje je pročitala predsjednica HDFK-a Dina Pokrajac.
"Grlićeva filmografija jedinstven je biljeg redateljskog i scenarističkog sazrijevanja procesom izrade kvalitetno izvedenih i međusobno vrlo različitih filmova", rekla je.
Slijepčevićev film "Čovjek koji nije mogao šutjeti" već je, među inim nagradama, osvojio César i Zlatnu palmu, a ove se godine našao i u konkurenciji za Oscara. Redatelj se šaljivo zahvalio producentima filma što se na današnjoj dodjeli nisu pojavili, budući da je film osvojio sve nagrade na dodjelama na kojima ih nije bilo, dok Oscara, na čijoj su dodjeli bili, nije dobio.
U kategoriji namjenskog filma najboljim je proglašen animirani film "Hladi li sadnja drveća naš planet?" napravljen za TED-Ed koji su režirali Ivana Bošnjak Volda i Thomas Johnson Volda.
Najbolji eksperimentalni film "Radije bih bila kamen" režirala je Ana Hušman, a Veljko i Milivoj Popović autori su najboljeg animiranog filma "Žarko, razmazit ćeš dite!" koji je nastao prema crtežima, i autobiografskom romanu ilustratorice Tisje Kljaković Braić.
U kategoriji najboljeg kratkometražnog i srednjemetražnog dokumentarnog filma najviše ocjene dobio je film "Bol" Ivana Faktora, režisera koji je lani u studenome podlegao parkinsonovoj bolesti koja se nalazi u fokusu njegova posljednjeg filma.
Najboljim dugometražnim dokumentarcem proglašen je "Naša djeca" Silvestra Kolbasa, a dugometražnim igranim filmom "Proslava" Bruna Ankovića.
Nagradu za najbolju manjinsku koprodukciju ex aequo dijele dokumentarac "KIX" mađarskih redatelja Dávida Mikulána & Bálinta Révésza i hrvatske koproducentice Ree Rajčić (Eclectica) te igrani film "Ne očekuj previše od kraja svijeta" rumunjskog redatelja Rade Judea i hrvatske koproducentice Ankice Jurić Tilić (Kinorama).
Hrvatsko je društvo filmskih kritičara nagradu "Oktavijan" ustanovilo 1992. godine, a ime je dobila po Oktavijanu Miletiću, prvom hrvatskom filmskom autoru koji se sustavno bavio filmom, te se stoga drži utemeljiteljem hrvatske i jugoslavenske kinematografije.
Dvije dobitnice nagrade "Vladimir Vuković"
Osim "Oktavijana", u ponedjeljak je dodijeljena i nagrada "Vladimir Vuković" filmskim kritičarkama Vanji Kulaš, za tekstove objavljene u emisiji Filmoskop Trećeg programa Hrvatskog radija te na portalima Lupiga i Zona filma, te Eriki Roši, najboljoj novoj kritičarki, za tekstove objavljene u emisiji Filmoskop Trećeg programa HR-a.
Nakon dodjele, održane su projekcije filmova "Hladi li sadnja drveća naš planet?", "Radije bih bila kamen", "Žarko, razmazit ćeš dite!", "Bol" i "Čovjek koji nije mogao šutjeti".
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
