Gradski muzej Vukovar predstavio je u srijedu u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti tiskani i mrežni katalog "Muzej Vukovara u progonstvu - donacije likovnih umjetnika, ustanova i pojedinaca 1992.-2018."

Muzejska zbirka obuhvaća više od 1800 djela hrvatskih i europskih umjetnika, a nastala je na inicijativu Bože Biškupića tijekom okupacije Vukovara, dok je Gradski muzej Vukovar djelovao u progonstvu u Zagrebu.

Obuhvaćenim umjetninama iz Hrvatske, Italije, Austrije, Njemačke, Poljske, Francuske i drugih zemalja, katalog daje uvid u  vrijednost zbirke koja je rezultat velike solidarnosti i želje za očuvanjem hrvatske baštine.

Sudionici promocije podsjetili su na njeno nastajanje, od ideje do stalnog postava i obnove kompleksa dvorca Eltz i Gradskog muzeja Vukovar.

"Sretan sam da sam doživio da je katalog predstavljen, ne samo u tiskanom, nego i u virtualnom izdanju koje je sjajno i vrsno napravljeno na najbolji mogući način", rekao je Božo Biškupić, bivši ministar kulture i inicijator zbirke.

Prisjetio se osjećaja nemoći kada je bombardiran Vukovar, kako su vukovarski kustosi otišli iz grada kroz kukuruz, no i ubrzo dobili pomoć od zagrebačkih kolega.

"Situacija je bila strašna, na svu sreću Branka Šulc je odmah ponudila pomoć da se smjeste u Muzejskom dokumentacijskom centru, no kako tamo nije bilo dovoljno prostora zamolio sam suradnike iz Muzeja Mimara da pomognu što su odmah i napravili", rekao je.

Biškupić je donirao i dio svoje zbirke grafičkih mapa i dosjetio se da bi se mogao osnovati Muzej Vukovara u progonstvu, kako bi kustosi imali što raditi, ali i "osjećaj da su ljudi, da negdje pripadaju."

Kaže da su se  svi umjetnici odmah odazvali na njegov poziv i ponudili svoje najbolje radove, inozemni i hrvatski, institucije i pojedinci. "Zasad je 1831 rad u vukovarskom muzeju, no apeliram da se umjetnici koji nisu imali prilike i dalje odazovu, jer je to muzej svih Hrvata. Vukovar to u svakom slučaju zavređuje, zbog ljudi koji su stradali", poručio je.

Iskustva iz ratnih dana korisna za muzeje nakon potresa

Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture, ocijenila je kako je ta promocija možda i najljepša prigoda za veće okupljanje nakon stanke zbog krize.

"Već su spomenuti mnogi koji su kroz sve te godine radili na tim projektima, a katalog je zaista najljepši hommage i zahvala svim tim pojedincima i institucijama", dodala je.

Izrazila je zadovoljstvo što se digitalno izdanje kataloga promovira u godini kada se počelo s provedbom velikog i vrijednog projekta u Ministarstvu kulture,  "e-Kultura - Digitalizacija kulturne baštine", a vukovarska je jedna od zaokruženih zbirki koja će zasigurno u tom novom prostoru i kroz taj projekt dobiti dodatnu vrijednost.

"Krug se zatvara s još jednom nedaćom koja nas zadesila, potresom, zbog kojega smo ponovno u situaciji kao 1991. i 1992. da popisujemo štete. Zagreb će trebati kompleksnu dugogodišnju obnovu, kulturna baština ovog grada jako je stradala i sva ona iskustva i znanja koja smo stekli u Vukovaru i drugim područjima će nam koristiti", rekla je ministrica Obuljen Koržinek.

Dodala je kako se nada da će posjeti djece i školaraca koji odlaze u muzeje stvoriti trajnu vezu između svih građana Hrvatske i bogate kulturne baštine, biti podsjetnik na užas razaranja, ali i "neizmjernu hrabrost, vizionarstvo, snagu i stručnost koju smo kao zajednica pokazali da bismo obnovili tu kulturnu baštinu i ponovno je prezentirali na najbolji mogući način da svjedoči o bogatstvu hrvatske kulture."

Katalog podsjeća na zbirku, ali i okolnosti njenog nastanka

Ružica Marić,  ravnateljica Gradskog muzeja Vukovar, rekla je da im je u danima progonstva najveću snagu dalo zajedništvo velikog broja ustanova koje su im pomogli.

"Zbirka je dugo bila dostupna određenom krugu ljudi u Mimari i drugim muzejima dok je putovala po Hrvatskoj,  otvorenjem stalnog postava dobila je pravu snagu, a digitalizirani katalog je otvara prema svijetu", ocijenila je, dodavši da se zajedništvo oko Vukovara i dalje širi, a umjetnost briše granice i spaja ljude.

Mrežni katalog na promociji je detaljno predstavio njegov urednik Goran Zlodi, ustvrdivši kako se njime zaokružuje projekt vukovarskog muzeja, nakon ostvaranja stalnog postava i tiskanog kataloga.

"Njime se omogućuje dostupnost širem broju ljudi, želja nam je bila predstaviti povijest zbirke i okolnosti u kojima je nastajala", istaknuo je.

Katalog je podijeljen u tri dijela - donacije hrvatskih umjetnika, donacije inozemnih umjetnika te donacije ustanova i pojedinaca, a bit će dostupan za razgledavanje na internetu.

Otvorenjem stalnog postava Zbirke u Gradskom muzeju Vukovar krajem svibnja 2018. obilježila se 70. godišnjica otvaranja prvog stalnog postava kao i 20. godišnjica povratka Muzeja na domicilnu adresu u dvorac Eltz.

Time je obilježen i završetak interdisciplinarnog projekta Vlade "Istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok-Vukovar-Vučedol“ kojeg je provodilo Ministarstvo kulture.