PROF. DR. SLAVEN BERTOŠA O ZNANSTVENOM SKUPU "BARBAN U SRCU" TE O ZNANSTVENIM SKUPOVIMA U CRESU I LABINU
Od trenutka kada je osmišljen i otkad postoji, barbanski znanstveni skup naglašeno je multidisciplinaran
Skorašnji osmi memorijal Petra Stankovića "Barban u srcu" koji će se održati u barbanskoj vijećnici 22. i 23. veljače te znanstveni skupovi u Cresu i Labinu, kao i spomen-knjiga o Osnovnoj školi Šijana bili su tema za razgovor s prof. dr. Slavenom Bertošom, poznatim pulskim povjesničarom i profesorom na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile.
Barbanski zapisi
- Predstavite ukratko ovogodišnje izdanje već tradicionalnog skupa o Barbanu i Barbanštini, odnosno 8. memorijala Petra Stankovića "Barban u srcu".
- Kao i prethodnih godina, skup se održava dva dana. Prvi ćemo dan najprije predstaviti šesti svezak "Barbanskih zapisa", našega zbornika radova koji se odnosi na prošlogodišnje teme, a o kojem će, uz općinskog načelnika Dalibora Pausa i mene, podrobnije govoriti i dekanica Filozofskog fakulteta u Puli, prof. dr. Klara Buršić-Matijašić. Nakon toga uslijedit će prva četiri izlaganja, već tradicionalno, o središnjoj ličnosti skupa, poznatom barbanskom eruditu Petru Stankoviću, kojemu je simpozij i posvećen. Anton Percan reći će o građevinama i njihovim vlasnicima u Barbanu u Stankovićevo doba, Denis Kontošić o jednom od Stankovićevih izuma, plugu sijaču-sadilici, a Iva Kolić o pismima koja je Stankoviću uputio Vincenzo Micarelli. Josip Šiklić opisat će obilježja crkve Presvetog Trojstva na Punteri. Drugi dan, Milena Joksimović izlagat će o župnoj crkvi sv. Nikole u vizitaciji veronskog biskupa Agostina Valiera, Lucijan Benković o školstvu na Barbanštini i u Sutivancu, Marko Jelenić o demografskim kretanjima u doba francuske uprave, a Samanta Paronić o nahočadi iz matičnih knjiga umrlih u XIX. stoljeću. Moje izlaganje odnosit će se na oporuku don Antuna Grgorinića iz sela Melnice, a Iva Milovan Delić navest će zabilježene Barbance iz Pokrajinske bolnice u Puli početkom XX. stoljeća. O vezi Mate Balote i Barbanštine reći će nam Svjetlana Milotić, a o političaru i gospodarstveniku Mariju Rojniću Branko Blažina. Alojz i Eduard Pavlović usporedit će nekadašnja i današnja barbanska prezimena s onima u benkovačkom kraju, a Lina Pliško i Samanta Milotić Bančić opisat će nazive za zanimanja romanskog podrijetla u govoru sela Biletići. Potom će nas Anton Meden upoznati s pećinama oko Staroga Gočana. Predviđeno je, dakle, ukupno 15 tema sa 17 izlagača.
Brojna naselja
- Kako uspijevate pronaći toliko tema o nevelikom zemljopisnom arealu, a koje su uvijek zanimljive, aktualne i poticajne?
- S obzirom na teritorijalnu rasprostranjenost, Barbanština baš i nije toliko mala. U Istri ima općina koje su po površini mnogo manje od Općine Barban, ali za znatiželjnike također predstavljaju pravo nepresušno vrelo na mnogim istraživačkim poljima. Osim toga, valja imati na umu da se u barbanskom kraju nalazi prilično velik broj naselja, a svako od njih ima vrlo zanimljivu prošlost, o kojoj se u mnogim slučajevima zna malo pa to svakako otvara raznovrsne mogućnosti istraživanja. Teme i izlagače biramo vrlo pažljivo, pazeći na potrebnu interdisciplinarnost, iako njezino veće ili manje postojanje na znanstvenom skupu prije svega ovisi o stručnjacima koji se prijave za nastup. Od 2011., kada je skup pokrenut, pa do danas, uspjeli smo stvoriti određeni krug istraživača iz raznih struka koji nam dolaze svake ili gotovo svake godine s nekom novom, zanimljivom temom, iako nam često stigne i poneko novo ime.
- Ove je godine uvedena tema posvećena školstvu na Barbanštini, ali ima i onih iz zdravstvene domene. Dakle, skup, osim povijesnih tema, okreće se i onim odgojno-obrazovnim te zdravlju?
- Od trenutka kada je osmišljen i otkad postoji, naš je znanstveni skup naglašeno multidisciplinaran. Dakle, otvoren je prema svim temama, iz svih istraživačkih polja, od povijesti, povijesti umjetnosti, arheologije, arhitekture, antropologije, medicine, školstva, jezikoslovlja, književnosti, pa do kulturologije, etnologije, knjižničarstva, gospodarstva, turizma…
- Koliko se promijenio sam skup po koncepciji od prvih izdanja do danas?
- Od početaka do danas koncepcija samoga skupa nije se mnogo mijenjala. Promjene su doživjele neke "tehničke" pojedinosti poput, primjerice, one da se od ove godine simpozij više neće održavati u Osnovnoj školi Jure Filipovića nego u prostorima nove vijećnice Općine Barban. Nastup na skupu i dalje nije rezerviran isključivo za profesionalne znanstvenike s titulama, nego je otvoren svim istraživačima i znatiželjnicima koji o Barbanu i Barbanštini mogu i znaju reći nešto novo, nepoznato ili slabo poznato te time pridonose boljem poznavanju ovoga dijela Istre.
Nastali i novi skupovi
- Uz ovaj već tradicionalni skup o Barbanu i Barbanštini, organizirate i bijenalni skup posvećen povijesti i kulturi Labina, ali i otoka Cresa. Odakle interes upravo za ova mjesta i njihovu povijest?
- U dosadašnjim novinskim intervjuima više sam puta istaknuo da se istarsko područje može pohvaliti mnogobrojnim zavičajnim skupovima koji obrađuju neki dio poluotoka. Primjerice, "Buzetski dani" održavaju se već 48 godina pa imaju doista dugu tradiciju, zbog čega se o Buzeštini puno toga može pročitati i saznati u preko 40 svezaka "Buzetskoga zbornika". Zadnjih godina nastali su neki novi skupovi, a među njima je i ovaj o Labinu i Labinštini. Također se odnosi na relativno veliko područje koje, osim matičnoga grada, obuhvaća Rašu, Sv. Nedelju, Kršan i Pićan, a sve su to naselja s vrlo bogatom i ne baš u potpunosti istraženom poviješću i kulturno-povijesnim nasljeđem. Ovo potonje posebice se odnosi na dio građe u arhivima, pogotovo inozemnim, do kojih ipak stiže manji broj istraživača, mada se i ta situacija u novije vrijeme mijenja. Uz vrsne poznavatelje kulturno-povijesnih znamenitosti Labinštine, koji se njome bave već više od 50 godina, "1. labinski kulturno-povijesni susreti" okupili su i veći broj mlađih istraživača, obrazovanih na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli. Oni su upravo na ovom području pronašli interese svojeg istraživačkog rada pa se nadamo da će tako nastaviti i dalje. Upravo tiskani zbornik radova, koji će uskoro biti predstavljen u Labinu, na više od 500 stranica donosi niz novih pojedinosti o ovom kraju te vrijedne rezultate transdisciplinarnih proučavanja raznolikih tema. Što se, pak, tiče otoka Cresa, smatram da je i u do sada bogatoj djelatnosti Katedre Čakavskog sabora Cres-Lošinj (svih ovih godina predvođene marljivim voditeljem dr. sc. Julijanom Sokolićem) nedostajao upravo ovakav zavičajni znanstveno-stručni skup kakav smo organizirali 2017., s namjerom da se svake godine sastanemo na proljeće i na jednodnevnom susretu javnosti predstavimo niz novih i zanimljivih tema o našem po površini najvećem, a najslabije naseljenom otoku, na kojem živi jedva 3.000 ljudi. A da interesa za proučavanje bogatog prirodnog, povijesnog, kulturnog, sakralnog nasljeđa otoka Cresa doista ima, najbolje pokazuje broj izlagača koji su prošle godine nastupili na prvim "Creskim analima: od starine do našega doba", čiji će zbornik biti tiskan do kraja ove godine. Uz mnoge druge, i ova tri skupa - barbanski, labinski i creski – pokazuju moj veliki interes prema zavičajnoj povijesti o kojoj se uvijek ima što reći, a takva nastojanja danas spadaju u vrlo popularnu "mikropovijest", razvijenu i u mnogim drugim zemljama. Istaknuo bih da sam oduvijek više bio ljubitelj manjih znanstvenih skupova, po proučavateljskim temama vezanih za određena mjesta ili dijelove teritorija, nego ogromnih kongresa s velikim brojem izlagača, na kojima se mnogi sudionici često niti ne upoznaju, a nerijetko nisu niti čuli jedan za drugoga.
(Razgovarala Vanesa BEGIĆ)
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
