Na ovogodišnjim susretima nastupit će 15 izlagača: Kao i do sada, prva izlaganja bit će posvećena Petru Stankoviću * Uvijek pazimo da odabrane teme ne budu vezane samo za povijesna istraživanja, nego da se na skupu koji je izrazito interdisciplinaran govori i o drugim pitanjima

U povodu održavanja Memorijala Petra Stankovića, koji je na rasporedu 21. i 22. veljače u Barbanu, razgovarali smo s prof. dr. Slavenom Bertošom, organizatorom ove manifestacije o ovogodišnjem izdanju.

- Memorijal Petra Stankovića stigao je do svojeg devetog izdanja.

- Tih je devet godina zapravo jako brzo prošlo, a 2020. proslavit ćemo desetljeće postojanja. Rekao bih da je Memorijal na određeni način postao "zaštitni znak" Barbana i Barbanštine. Kao njegov voditelj, tijekom cijele godine dobivam upite izlagača o skupu i krajnjem roku do kojeg treba prijaviti temu. Često se raspituju i slušači iz publike. Napomenut ću da se svih ovih godina broj izlagača na skupu nije značajnije mijenjao i uglavnom se kretao u rasponu od 13 do 17.

Novi prostor

- Ove će se godine manifestacija održati na novoj lokaciji. Koje programske novosti donosi ovogodišnje izdanje?

- Prvih sedam znanstveno-stručnih skupova održalo se u predvorju Osnovne škole Jure Filipovića u Barbanu, lanjski (osmi) Memorijal u vijećnici Općine Barban, a ove ćemo se godine ponovno nalaziti u novom prostoru - Centru za posjetitelje u središtu Barbana, koji se službeno otvara dva dana prije početka skupa. Programska je novost da pripremljeni zbornik radova s prošlogodišnjeg skupa nećemo predstaviti na skupu nego naknadno, kao zaseban događaj, vjerojatno u travnju ili svibnju. Napominjem da je od lani, uz Općinu Barban, organizator skupa i Katedra Čakavskog sabora za povijest Istre u Pazinu.

- Predstavite nam ovogodišnje sudionike i njihove teme.

- Na ovogodišnjim susretima nastupit će 15 izlagača: osmero u četvrtak i sedmero u petak. Kao i do sada, prva izlaganja bit će posvećena Petru Stankoviću: Anton Percan govorit će o ognjištima njegove obitelji, Iva Kolić o rukopisnoj ostavštini, Denis Kontošić o izumu za odvajanje i mljevenje koštica maslina, a Bernard Jurjević o znanstvenom doprinosu dr. Bože Milanovića u svjetlu njegovoga preteče Petra Stankovića. Slijede potom teme o Sutivancu od srednjega vijeka do danas (Josip Šiklić), Barbanštini u Istarskom razvodu (Svjetlana Milotić), rakljanskim oporukama iz XVI. i XVII. stoljeća (Slaven Bertoša), demografskim kretanjima na području Župe Barban u razdoblju prve austrijske uprave (Marko Jelenić). Samanta Paronić obrazložit će smrtnost rodilja na Barbanštini u XIX. stoljeću kao sociomedicinski fenomen, Lucijan Benković predstavit će život i rad Matka Brajše Rašana, a Marija Petener-Lorenzin Balotine "Piraneže", odnosno genealogiju svoje obitelji. Iva Milovan Delić upotpunit će lanjsko izlaganje o Barbancima u Pokrajinskoj bolnici u Puli s novim detaljima, a Mladen Bastijanić ispričat će priču o Bastijanićima-Cicutima iz Barbana. Lina Pliško govorit će o pjesničkoj čakavštini Živke Kancijanić, a Eduard Pavlović i Vesna Pešić usporedit će titulare crkava, crkvica i kapelica na prostoru Grada Benkovca s onima na Barbanštini. Istaknut ću i činjenicu da nam se ove godine naši suradnici i sudionici skupa Marko Jelenić i Samanta Paronić prvi put predstavljaju kao doktori humanističkih znanosti, polje povijesti (pod mojim su mentorstvom, naime, 2018. obranili svoje doktorske disertacije). (Vanesa BEGIĆ)

Povezane vijesti

• Barbanski obrtnički sajam posvećen ženskom poduzetništvu
• Za 3 kilometra nerazvrstanih cesta 1,5 milijuna kuna
• BARBAN U SRCU. O Stankovićevom životu i djelu te o barbanskim temama