NOVA KNJIGA
"FRAGMENTI BUZETSKE PROŠLOSTI" SLAVENA BERTOŠE: Očuvanje i gradnja zavičajnog identiteta
Slaven Bertoša se već dugi niz godina bavi istraživanjem prošlosti istarskog sjevera, a najnovija monografija rezultat je tog iscrpnog rada i htijenja da se njegovi radovi o Buzeštini sakupe na jednom mjestu, istaknuo je predstavljajući knjigu Mirjan Flego iz Pučkog otvorenog učilišta "Augustin Vivoda" Buzet
Knjiga profesora dr. sc. Slavena Bertoše "Fragmenti buzetske prošlosti u srednjem i novom vijeku", premijerno je predstavljena u Narodnom domu u Buzetu. Uz novu zavičajnu publikaciju vežu se dvije obljetnice, jubilarna je to deseta knjiga profesora Bertoše koji k tome od 2000. godine kontinuirano sudjeluje na znanstvenom skupu Buzetski dani u organizaciji Katedre Čakavskog sabora Buzet. "Ove godine Buzetski dani održat će se jubilarni 50. put, a očekujemo da će i Bertoša nastaviti svoj kontinuitet i polustoljetnu tradiciju obilježiti svojim dolaskom. Time će obilježiti i svoj jubilej jer bit će mu to dvadeseto izlaganje na rujanskom skupu," poručila je predsjednica buzetske Katedre Elena Grah Ciliga.
Važna zavičajna publikacija
- Bertoša se već dugi niz godina bavi istraživanjem prošlosti istarskog sjevera, a najnovija monografija rezultat je tog iscrpnog rada i htijenja da se njegovi radovi o Buzeštini sakupe na jednom mjestu kako bi zainteresiranim čitateljima i studentima povijesti kojima predaje kolegij "Kulturno-povijesne znamenitosti Buzeštine" na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli olakšali potragu za činjenicama iz povijesti ovog kraja, istaknuo je predstavljajući knjigu Mirjan Flego iz Pučkog otvorenog učilišta "Augustin Vivoda" Buzet.
Knjiga objavljena u nakladi izdavačke kuće Srednja Europa, Zagreb, Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Državnog arhiva u Pazinu te Grada Buzeta ima ukupno 464 stranice i podijeljena je u dva dijela. U prvom su istraživački radovi o različitim temama s područja Buzeštine, dok su u drugom autorovi tekstovi koji se bave već objavljenim djelima o Buzeštini o kojima je Bertoša pisao.
Najnovija zavičajna publikacija riznica je fragmenata buzetske prošlosti. Prvo se poglavlje primjerice bavi Črnim i Belim gradom, utvrdama na susjednim brdima, o kojima nema mnogo povijesnih podataka pa autor donosi neke zanimljivosti, koje se ponajviše tiču nekadašnjih vlasnika tih utvrda, obitelji Schwarzenburg koja je dobila ime po samoj utvrdi.
- Račice su također zanimljivo povijesno mjesto jer je tijekom srednjeg i novog vijeka tamo postojala neovisna i samostalna feudalna gospoštija. Istražujući područje Račica ne može se izbjeći razdoblje Uskočkog rata, još jednog ratnog sukoba između Venecije i Austrije koji je žestoko pogodio ove, tada, pogranične krajeve. Razlog tome je što se kao suvlasnik Račica tada pojavljuje stanoviti Domicijan Zara, koji je čini se, djelovao kao dvostruka uhoda. Ta, veoma zanimljiva špijunska priča s nejasnim završetkom glavnog aktera, središnji je dio ovog poglavlja, naglasio je Mirjan Flego.
Istraživanjima u Državnom arhivu u Veneciji Bertoša je naišao na brojne dokumente vezane uz Buzeštinu. "Mletački inženjer Pietro di Santa Colomba i njegov opis strateške važnosti Buzeta, Draguća, Huma i Roča (1646.)", prvo je u nizu tih poglavlja u kojem se saznaje kako je inženjer di Santa Colomba dobio zadatak preseliti se u te kaštele te detaljno utvrditi kakvo je stanje njihovih obrambenih kapaciteta i oružja. U poglavlju "Obnavljanje palače rašporskog kapetana u Buzetu koncem XVIII. stoljeća", analiziraju se dokumenti u kojem se mletačke vlasti raspravljale o izdvajanju potrebnih troškova za obnovu palače.
Dva desetljeća istraživanja
Knjiga "Fragmenti buzetske prošlosti u srednjem i novom vijeku" povezuje rezultat gotovo dva desetljeća istraživanja, rekao je sam Bertoša te istaknuo da je uložio jedan veliki trud u njeno pisanje i sastavljanje, a objavio ju je uz financijsku podršku Grada Buzeta, Grada Pule, Istarske županije i Ministarstva znanosti i obrazovanja.
- Uvijek sam se definirao prije svega zavičajnim i istarskim povjesničarom. Istra je uvijek imala i u istraživačkom smislu, ali i u onom drugom, posebno mjesto u mojem srcu, poručio je Bertoša.
- Bertošina knjiga je s jedne strane iznimno važna zbog očuvanja i gradnje zavičajnog identiteta, a s druge strane jer je moguće koristiti je pogotovo kroz novi kurikulum za povijest u nastavi povijesti koja se temelji na tome da se od učenika sve više zahtjeva istraživanje, a sve manje učenje činjenica, istaknuo je pročelnik županijskog odjela za kulturu Vladimir Torbica. Zahvalio je Bertoši što se još uvijek bavi lokalnom, mikro poviješću jer kako je rekao, ta je povijest temelj svih velikih povijesti. Kao vrijedan segment knjige, Torbica je izdvojio popis kazivača, ali isto tako popis svih izvora, popis bibliografije kao jednu malu enciklopediju unutar same knjige u kojoj se može pronaći gotovo sve izvore bitne za povijest Buzeštine.
Značajan prinos hrvatskoj historiografiji
Govoreći o Bertoši, Matija Nežić iz Katedre Čakavskog sabora Buzet istaknuo je među ostalim da je za posebne zasluge u znanstvenoistraživačkom i nastavnom radu te u javnoj djelatnosti koja je imala za cilj promociju, širenje i primjenu rezultata znanstveno-istraživačke djelatnosti, 2007. godine i to za područje društvenih i humanističkih znanosti, dobio "Nagradu Zaklade Sveučilišta u Rijeci", prve sveučilišne zaklade u Republici Hrvatskoj.
O knjizi je govorio i urednik prof. dr. sc. Damir Agičić te istaknuo da se Bertoša zadržao na srednjem i novom vijeku i tu je pružio značajan prinos hrvatskoj historiografiji.
- Bez njega bi hrvatska historiografija u Istri izgledala bitno siromašnija, rekao je. Gradonačelnik Siniša Žulić zahvalio se autoru na trudu uloženom u proučavanje buzetske povijesti.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
