Talijanska strana je Slavene, Hrvate i Slovence javno nazivala inferiornima u odnosu na Talijane, neciviliziranim, neobrazovanim. Istarski seljaci pogrdno su nazivani "sciavi" (robovi). Biskup Dobrila tome se odlučno odupro pokretanjem Naše sloge, odbacujući šćavunski mentalitet, a sve s glavnim ciljem ovog lista - obrazovanja hrvatskog pouka za slobodu. Još je biskup Josip Juraj Strossmayer ustvrdio: "Bez obrazovanja nema slobode!"

"Naša sloga i novinstvo u Istri" naziv je zanimljivog i, s obzirom na ogroman značaj ovog prvog hrvatskog lista u Istri, važnog znanstvenog pulskog skupa koji se jučer u okviru dvodnevnog Pazinskog memorijala održao u pulskoj Sveučilišnoj knjižnici.

Skupom se obilježila 150. obljetnica Naše sloge (prvi broj objavljen je u Trstu 1. lipnja 1870. godine), a istodobno je obilježena i 50. obljetnica utemeljenja Katedra Čakavskoga sabora za povijest Istre. Naša sloga izlazila je 45 godina, od 1870. do 1915. godine.

Prvo je voditelj Sveučilišne knjižnice dr. sc. Bruno Dobrić izlagao na temu "Gdje ju jedan čita, tu ih petnaest drugih pomnjivo sluša - značaj 'Naše sloge' za političko prosvjećivanje i organiziranje hrvatskih seljaka u Istri". Naime, talijanska strana je tada Slavene, Hrvate i Slovence, javno nazivala inferiornima u odnosu na Talijane, neciviliziranima, neobrazovanima. Istarski seljaci pogrdno su nazivani "sciavi" (robovi), a gurana je teza da civilizirani mogu postati jedino prihvaćanjem talijanske kulture i talijanskog jezika. Biskup Juraj Dobrila tome se odlučno odupro pokretanjem Naše sloge, odbacujući time šćavunski mentalitet, a sve s glavnim ciljem ovog lista - obrazovanja hrvatskog pouka za slobodu. Naša sloga politički je odgajala hrvatskog seljaka u Istri. Još je biskup Josip Juraj Strossmayer ustvrdio: "Bez obrazovanja nema slobode". Mijo Mirković objavio je svojedobno da je 1862. (dakle osam godina prije početka izlaženja Naše sloge) čak 98 posto istarskih Hrvata bilo nepismeno.

'Istarski Hrvati nisu ničije sluge i robovi'

Uoči samog izlaženja 1869. dogovoreno je da novinski jezik bude kombinacija književnog i prostog pučkog hrvatskog jezika "da ga može čitati i onaj koji ga nikad čitao nije". Pritom je specifikum u Istri bilo i, kako je naglasio Dobrić, javno čitanje Naše sloge. Pred 15-ak ljudi za blagdane i u nedjelju na javnim mjestima u selima Našu slogu čitali su pretežito svećenici i učitelji. Već se 1870. u prvoj godini izlaženja Naše sloge pisalo da istarski Hrvati "nisu ničiji sužnji, sluge i robovi, nego slobodni ljudi koji se pokoravaju samo svojoj slobodnoj volji".

Filip Zoričić govorio je u nastavku o političkim temama u Našoj slozi, naglasivši da je prvi hrvatski list u Istri umnogome usmjeravao pozornost na obrazovanje i hrvatsko školstvo te da je Naša sloga bila riznica političke, državotvorne misli, kao i promicatelj misli istarskih seljaka. Prof. dr. sc. Nevio Šetić u svom je izlaganju istaknuo važnost 'Naše sloge' kao izvora za proučavanje moderne hrvatske povijesti.

- Rezultati Naše sloge utemeljeni su u našem današnjem društvu, jer su za 45 godina njena izlaženja jačali procesi građanskog društva, modernizacije, demokratizacije i socijalizacije društva, naglasio je Šetić, naglasivši da je Naša sloga bila predvodnik hrvatskog nacionalnog preporoda u Istri i na kvarnerskim otocima.

U izlaganju "Gospodarske institucije i 'Naša sloga'", Alida Perkov posegnula je za publikacijom tršćanskog Lloyda iz 1860. godina. O ondašnjoj ocjeni Istre tvrdi se da su "poljoprivreda i industrija na vrlo niskom stupnju razvoja zbog nedostatka vodoopskrbe, investicijskog kapitala, nesređenosti zemljišnih knjiga, ezonerskog duga, loše kvalitete poljoprivrednog zemljišta i nedostatka stručne i obrazovne radne snage." Godine kasnije, 1861. slično ocjenjuje i carski izaslanik na Prvom Istarskom saboru Carlo Coronini di Cronberg koji poziva zastupnike da se pobrinu za razvoj istarskog sela jer je poljoprivredna proizvodnja zastarjela. Nezadovoljstvo gospodarskim stanjem i inicijativu za poboljšanjem potiče i biskup Juraj Dobrila 1863. godine, sedam godina prije njegova osnivanja "Naše sloge".

Triput u bojama hrvatske trobojnice

Drugi dio izlaganja, nakon pauze, nastavljen je predstavljanjem vrijedne knjige pod naslovom "Naša sloga 1870. - 1915. - novine hrvatskoga preporodnoga i nacionalno integracijskoga procesa u Istri i na kvarnerskim otocima", autora doc. dr. sc. Mihovila Dabe i prof. dr. sc. Nevija Šetića.

Kako su među ostalim istaknuli autori, za 45 godina izlaženja u crno-bijeloj boji od 1870. do 1915. godine, naslovnica odnosno proglas Naše sloge je samo u tri navrata, u svega tri izdanja, uokviren bojama hrvatske trobojnice, i to 17. svibnja 1907., kad se htjela naglasiti važnost uspjeha na izborima za Carevinsko vijeće, zatim u prigodi 25. godišnjice uredničkog rada Matka Mandića, u broju od 1. i 2. siječnja 1908. godine te, treći i posljednji put, uoči proslave 100. godišnjice rođenja biskupa dr. Jurja Dobrile, u broju Naše sloge od 11. travnja 1912. godine.

U knjizi autori citiraju i Vjekoslava Spinčića koji je u govoru 1911. istaknuo: "Naša sloga naslikala potrebe naroda i nastojala mu pomoći, pa ga bodrila, poučavala, uzgajala politično i gospodarski, vodila u njegovim prerazličitim borbama, i sav svoj rad udesila prema ljubavi i slogi cjelokupnog nam naroda".

Sadržaj ove knjige čini 66 pomno izabranih tekstova iz Naše sloge koji oslikavaju hrvatski preporodni i nacionalni integracijski proces u Istri i na kvarnerskim otocima.

Maja Polić govorila je u nastavku na temu "Matko Laginja u listu Naša sloga, Josip Šiklić o borbi za uspostavu hrvatske gimnazije u Pazinu na stranicama Naše sloge, Aldo Sinković o savjetima Naše sloge seljacima o uzgoju prehrambenih namirnica, Mirjan Flego o razvoju podružnica Družbe sv. Ćirila i Metoda na Buzeštini prema pisanju Naše sloge, a završno izlaganje Stipana Trogrlića naslovljeno je "Pučki prijatelj i Riječki novi list (1907. - 1914.) - radikalno katolička i naprednjačko protukatolička idejno-svjetonazorska obzorja".

Nakon jučerašnjeg prvog skupa u Pazinu na temu "Žena u društvenom, kulturnom i gospodarskom životu Istre", današnji pulski skup o 150-oj godišnjici Naše sloge trebao je otvoriti akademik Josip Bratulić, no bio je spriječen doći u Pulu.

Povezane vijesti

• Prikazi i imaginariji talijanske kulture
• Na Pazinštini u 10 godina povećan broj Hrvata
• Održan 51. znanstveni skup na temu "Prošlost i sadašnjost središnje Istre"