PAZINSKI MEMORIJAL
Održan 51. znanstveni skup na temu "Prošlost i sadašnjost središnje Istre"
(Snimio Jakov Kmet)
Katedra Čakavskog sabora za povijest Istre Pazin i Državni arhiv u Pazinu organizirali su 51. znanstveni skup "Pazinski memorijal" na temu "Prošlost i sadašnjost središnje Istre" u pazinskom Spomen domu.
Alida Perkov imala je kao temu izlaganja "Vidljivost pazinskih gospodarstvenika u objavama institucija i sajmova koncem 19. i početkom 20. stoljeća".
Pokrajinski Zemaljski sabor
- Imena uglednih poduzetnika vidljiva su u kandidatima zastupnika Pokrajinskog Zemaljskog sabora, u kurijama veleposjeda, trgovačke obrtničke komore i gradova, gdje su izbori bili javni i neposredni. Drugi vrijedan izvor podataka je izborna lista delegata u Istarskoj trgovačko-obrtnoj komori sa sjedištem u Rovinju. Treći izvor podataka je popis izlagača na Prvoj Istarskoj provincijskoj izložbi u Kopru 1910. godine, navela je.
Rad Ivana Smoljana "Od pasivnog područja Istre do industrijskog centra – slučaj 'Istraplastike'" temeljen je na malobrojnim arhivskim izvorima o ovoj tvornici iz razdoblja od osnivanja 1957. pa do 1980. godine, koji su sačuvani u Muzeju grada Pazina, na tekstovima iz Glasa Istre iz tog razdoblja i intervjuima s nekadašnjim radnicima poduzeća. Josip Šiklić osvrće se na Obrazovnu strukturu stanovništva gradova Istarske županije prema popisima iz 2011. i 2021. s posebnim osvrtom na Grad Pazin.
- Između posljednja dva popisa stanovništva (2011.–2021.) obrazovna struktura stanovništva Istarske županije značajno se promijenila. Najveći udio stanovnika u svim gradovima Istarske županije pa tako i Grada Pazina završio je srednju školu i upravo oni trebaju biti ciljana populacija u promicanju važnosti visokog obrazovanja, veli Šiklić.
Stipan Trogrlić u radu "Gologorica u zapisima župnika Ljudevita Žvačeka (1892.-1923.)" ističe da je Ljudevit Žvaček, župnik Gologorice od 1892. do 1923. ostavio dosta pisanih svjedočanstava o raznim sastavnicama (područjima) života Gologorice u vrijeme dok je bio župnik.
- Prva pjevačka grupa započela je s radom krajem mjeseca studenog i početkom prosinca 1943. godine, u selu Račja Vas, u tadašnjem kotaru Kras, dok je druga pjevačka grupa osnovana sredinom ožujka u Vrhu, na Buzeštini. Krajem travnja 1944. godine osniva se u Katunu pjevački zbor za područje Pazina, dok se nekoliko mjeseci kasnije u Kožljaku osniva i prvi talijanski pjevački zbor, naveo je, između ostalog, Branislav Ostojić u radu "Pjevački zborovi u Istri 1943-1945. godine".
Kristijan Žgaljardić imao je kao temu "Matko Brajša Rašan i njegova uloga u narodnom preporodu istarskih Hrvata".
- Uz poslovnu karijeru jedan je od nositelja hrvatskog narodnog preporoda u Istri, sudjelujući u toj borbi s glazbenim notama. Brajša je 1907. ponesen valom kulturnog napretka napisao spomenicu i molbu papi Piju X., ističući važnost održavanja liturgije na hrvatskom jeziku za Hrvate u Istri jer se ona na tom jeziku odvijala još od srednjeg vijeka, a koju su talijanski političari, svećenici i biskupi šikanirali. Godine 1912. Brajša je uz Medulinca Ivana Zuccona skladao pjesmu Družbe svetog Ćirila i Metoda za Istru, koja je kasnije preimenovana u "Krasna zemljo, Istro mila", a od 2002. biva službena pjesma Istarske županije, istaknuo je.
Radenko Sloković, koristeći dosad neobjavljene izvore iz arhiva pazinske župe Svetog Nikole, napisao je rad "Uvod u bratovštine Pazina".
Sloković u radu "Zelena pećina u Pazinskoj jami" javno objavljuje elaborat s istraživanja Zelene pećine u Pazinskoj jami koje je Speleološko društvo "Istra" provelo tijekom ljeta 2004. godine, a koje je pokazalo da je jedan od krivaca za katastrofalne poplave u dolini Pazinčice 1992. i 1993. bila obična automobilska guma zaglavljena u uskom prolazu 40 metara duboko u stijeni Pazinske jame.
O agronomu Ivanu Bertoši
Slaven Bertoša je govorio o agronomu Ivanu Bertoši: od rodnoga sela, preko životnog egzodusa do povratka u Istru. Nakon stjecanja diplome na Gospodarsko-šumarskom fakultetu u Zagrebu (1924.) radio je kao agronom po raznim mjestima tadašnje Jugoslavije, sve do dolaska u Pulu 1947., gdje je u Gradskom poduzeću "Povrće" umirovljen 1961. godine.
Noel Šuran iz Centra za nematerijalnu kulturu Istre Etnografskog muzeja Istre u svom izlaganju pod nazivom "O lindarskim tradicijskim glazbenicima i izvođačima" iznosi biografije poznatih i manje poznatih ljudi koji su obilježili glazbeni život Lindarštine u prošlom stoljeću.
Tu su bila i uvijek vrlo zanimljiva i sadržajna predstavljanja, uz puno podataka Jakova Jelinčića "Ritam rađanja na području župe Stari Pazin od 1826. do 1884." te Ilije Jakovljevića "Božo Milanović spona crkve i civilne vlasti".
Nazočne su pozdravili Galiano Labinjan, predsjednik Skupštine ove Katedre, gradonačelnica Pazina Suzana Jašić i Vladimir Torbica, pročelnik Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
