ZA NAŠ LIST IZ JAPANA
LEO MUJIĆ, KOREOGRAF I REDATELJ: Glembajevi su stvoreni za Sv. Katarinu jer tamo sve miriše na Krležino doba
Sav prihod od prodaje ulaznica ići će za Odjel pedijatrije pulske Opće bolnice, a planiraju se nabaviti holter EEG za 24-satno snimanje moždane aktivnosti, što je važan uređaj za dijagnosticiranje, između ostalog, epilepsije kod najmlađih, potom monitor vitalnih funkcija, te dječji defibrilator
Proslavljeni plesač i koreograf Leo Mujić koreograf je, redatelj, autor libreta i glazbenog izbora predstave "Gospoda Glembajevi", koja će biti izvedena na otoku Sv. Katarina u petak, 29. lipnja s početkom u 21.30 sati, za što su zaslužni Kermas Grupa i Danko Končar, Hrvatsko narodno kazalište Zagreb i Istarsko narodno kazalište - Gradsko kazalište Pula. Sav prihod od prodaje ulaznica koje imaju jedinstvenu cijenu od 250 kuna, ići će za Odjel pedijatrije pulske Opće bolnice, a planiraju se nabaviti holter EEG za 24-satno snimanje moždane aktivnosti, što je važan uređaj za dijagnosticiranje, između ostalog, epilepsije kod najmlađih, potom monitor vitalnih funkcija te dječji defibrilator.
Bio je to povod za razgovor s ovim umjetnikom svjetskog glasa koji je poznato Krležino djelo uprizorio u baletnoj formi, čime su "Glembajevi" prvi put postali balet. Iako je silno zauzet te smo ga našim pitanjima "zaskočili" dok boravi u Japanu, rado se prihvatio da pulskoj i široj publici predstavi to sjajno baletno uprizorenje.
- Pretvoriti poznato djelo Miroslava Krleže u balet zasigurno je bio veliki izazov. To prije Vas nitko nikada nije učinio. Kako se rodila ideja o plesnom prikazivanju jednog iznimno uspješnog djela, odnosno o "prevođenju" iz žanra u žanr?
- Kada je Leonard Jakovina nakon uspješne karijere preuzeo direkciju baleta u Zagrebu, želio je uvrstiti u repertoar još jedan moj balet. Nakon "Ane Karenjine", obojica smo došli do zaključka da bi bilo interesantno obraditi nešto iz naše kulturne baštine. Glembajevi su me oduvijek inspirirali. Tako vječito aktualni s upečatljivim odnosima između likova. Oni su, kao naše najveće književno ostvarenje, postali atemporalno opće mjesto u sferi našeg kulturnog života. Tako da mislim da nismo pogriješili ni direkcija HNK-a ni ja kada smo osjetili da je vrijeme da se to djelo predstavi u novom žanru. Ono što je interesantno je da je upravo na tom savršenom tekstu bazirana baletna priča. Koliko je ta drama moćna, dokazuje da se priča prati i razumije bez ijedne izgovorene riječi. Želio sam što više slijediti radnju i moglo bi se reći da sam stvarajući balet isključio svaki osobni komentar i pokušao da što bolje iskoristim obilje opisa radnje, kostima, epohe i nadasve psihološki pristup svakom od karaktera. Naravno da nije bilo lako pretvoriti dramu u linearni roman. Zato sam se i služio, pored drame i proze o "Glembajevima," i genealogijom istih. Kronologija je nešto što balet najbolje trpi i to je bio način obrade i ovog djela.
- Glembajevi su aktualniji nego ikada. Pozornica otočića Sv. Katarine zasigurno je sugestivna i inspirativna lokacija za ovaj balet i njegovu atemporalnost?
- Vjerujem u izlazak predstava iz okrilja teatra. Otok Sv. Katarina je mjesto koje miriše na povijest. Osjeća se tu prisutnost i Austrougarske i Jugoslavije. U principu - vremena u kome je i pisao Krleža. U ovakvom skoro pa postapokalipstičnom stanju predstavlja idealnu kulisu za predstave uživo. Pored objekata, tu je i ta čuvena istarska prirodna kombinacija boja - zelene i plave. (Vanesa BEGIĆ, snimila Neja Markičević/CROPIX)
OPŠIRNIJE U TISKANOM I ONLINE IZDANJU
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
