Cilj će biti znanstveno, stručno i sustavno izučavanje djela i rada barbanske prošlosti, povijesti i književnog stvaralaštva, te prezentiranje njihova rezultata javnosti

Na inicijativu općinskog načelnika Dalibora Pausa u Barbanu je ponovno pokrenuta Katedra čakavskog sabora Barban. Za predsjednicu je izabrana Iva Kolić, Paolo Batel za dopredsjednika, a Gordana Kožljan-Grgorinić za tajnika.

Znanstveni rad

Cilj će biti znanstveno, stručno i sustavno izučavanje djela i rada barbanske prošlosti, povijesti i književnog stvaralaštva, te prezentiranje njihova rezultata javnosti; čuvanje i vrednovanje izvorne hrvatske, odnosno istarske, kulture, narječja, običaja, vjerskih i umjetničkih vrednota, prikupljanje novčanih sredstava za objavljivanje njihova stvaralaštva te obnovu kulturno-povijesnih spomenika; okupljanje i suradnja stručnih, odgojno-obrazovnih i znanstvenih djelatnika te udruga i ustanova zainteresiranih za njegovanje, proučavanje, unapređenje i promicanje kulture i znanosti na čakavskome govornom području te među ljubiteljima čakavštine u Republici Hrvatskoj.

Zahvaljujući entuzijastima KČS Barban u Centru za posjetitelje Barbana nedavno je uspješno organizirana promocija barbanskog zbornika "Barbanski zapisi sv. 7."

Ono što slijedi u budućnosti je organizacija znanstvenog skupa "Barban i Barbanština od prapovijesti do danas" odnosno desetog memorijala Petra Stankovića "Barban u srcu" te još mnogih zanimljivih kulturnih događanja i izdanja.

Čakavsko pjesništvo

Sabor čakavskoga pjesništva osnovan je u Žminju 8. svibnja 1869. te je zamišljen kao kulturno-znanstvena manifestacija koja će se baviti prvenstveno pitanjima čakavskoga pjesništva. Međutim, već početkom 1970., kao svojevrstan odjek na početak njegova rada, osnovan je Čakavski sabor čija će se aktivnost ogledati u puno širem rasponu djelatnosti, od kulturno-umjetničkih programa, preko znanstvenih i stručnih skupova te izdavačke djelatnosti do kulturnih programa za očuvanje i vrednovanje kulturnog i nacionalnog identiteta, ne samo istarskoga već čitavoga čakavskoga govornog područja, a realizacija njegove djelatnosti zamišljena je kroz rad zasebnih, teritorijalno raspoređenih, sekcija, odnosno katedri.

Već 1970. osnovane su i s radom započele katedre u Pazinu, Labinu, Novom Vinodolskom, Roču, Bujama i Poreču, a u idućim godinama u Barbanu, Juršićima, Opatiji, Puli i Splitu. Danas su djelatne ukupno 24 katedre Čakavskoga sabora, čije je sjedište i dalje u Žminju. Međutim, tijekom godina neke su katedre prestale s djelovanjem, a jedna od njih je i barbanska katedra čija se djelatnost gasi nakon punih 20 godina aktivnoga rada. Na poticaj Čakavskoga sabora te zahvaljujući angažmanu Marija Kalčića, 4. studenoga 1974. održan je osnivački odbor Katedre Čakavskoga sabora u Barbanu. Dogovoreno je da Odbor preuzme organizaciju manifestacije Lipa je naša Barbanština, koja je bila dobro prihvaćena, ne samo na barbanskome već i na širem području. Uslijedila je prva sjednica, koja se održala krajem 1974., a na kojoj je za predsjednika izabran Lucijan Benković, tadašnji ravnatelj barbanske osnovne škole, Anton Perčić za potpredsjednika te Ivan Koroman za tajnika. Zahvaljujući djelatnosti Katedre oživljuju domovi kulture na Barbanštini, u njima se izvode kulturno-zabavni programi i organiziraju znanstveni skupovi.

- Na taj način Barban i Barbanština postaju bliži široj javnosti, a od aktivnosti Katedre, osim već spomenute manifestacije, treba spomenuti i susrete Kanat, svirka i ples naših najmlajih, i, vjerojatno njezinu najveću zaslugu, obnavljanje stare viteške igre, Trke na prstenac, koja korijene vuče iz davne 1696. Naime, dr. Danilo Klen je istražio i objavio podatke o prvim trkama na prstenac, a u suradnji Katedre Čakavskog sabora Barban, studenata iz Istre okupljenih u klubu "Mate Balota" u Zagrebu, članova sportskog društva Barban i samih Barbanaca Trka na prstenac je rekonstruirana i predstavljena na Istrijadi 14. kolovoza 1976., te se otada održava svake godine. Katedra Čakavskog sabora Barban prestaje djelovati 31. listopada 1994., kada je obrisana iz registra društvenih organizacija, a u zahtjevu za brisanje kao razlog navodi "nepostojanje uvjeta", veli iz ove Katedre.

Povezane vijesti

• Matijašić: Zanima me antičko razumijevanje pojma povijesti
• Znanje o ljudskoj genetici kroz povijest
• Predavanje o Puljštini od 1945. do 1947.