Teško je predstaviti tako lijepo izdanje, jako sam zadovoljan kako je sve to ispalo. Ovaj kalendar/almanah ima 185 stranica, a završen je u bolnici, gdje sam ležao i gdje su mi dolazili suradnici. Ovdje je puno autora ispričalo svoje lijepe priče iz Istre. Svega tu imamo. Recimo primjerice da je mladi Bertoša napravio intervju sa svojim ocem, imamo i udarne članke o brojnim povijesnim ličnostima, a imamo čak i priču o novoj bolnici, kazao je Drago Orlić

U Gradskoj knjižnici i čitaonici predstavljen je almanah/kalendar "Jurina i Franina" za 2020. godinu.

- Teško je predstaviti tako lijepo izdanje, jako sam zadovoljan kako je sve to ispalo. Ovaj kalendar/almanah ima 185 stranica, a završen je u bolnici, gdje sam ležao i gdje su mi dolazili suradnici. Ovdje je puno autora ispričalo svoje lijepe priče iz Istre. Svega tu imamo. Recimo primjerice da je Bertoša mladi napravio intervju sa svojim ocem, imamo i udarne članke o brojnim povijesnim ličnostima, a imamo čak i priču o novoj bolnici.        Ovaj je kalendar zadnje dvije godine imao težak put. Nakon što je prošle godine Izdavačko poduzeće Reprezent iz Račica kod Buzeta prestalo s radom, ovaj je godišnjak, kojeg je zadnjih skoro pa 18 godina uređivao Miroslav Sinčić, ostao bez nakladnika.

Iako je bilo govora da neće više izlaziti, da ga nema tko napraviti, odlučio sam krenuti u tu avanturu te s poduzećem Errata Corrige počeo okupljati tim autora, da bi se održao kontinuitet izlaska ovoga godišnjaka. Vremena je bilo malo, a posla prilično puno, krenuo sam sastavljati tim, sakupljati tekstove i tako je objavljen prošlogodišnji broj. I za ovogodišnji broj slijedili smo istu formulu raznovrsnosti i brojnih suradnika, kazao je Drago Orlić i ukazao na izniman angažman pomoćnog urednika i redaktora Vladimira Mandića te likovnog urednika Vladimira Bugarina, koji su odradili veliki dio posla na realizaciji "Jurine i Franine".

Svjetleći divovi

Anton Percan, jedan od suradnika osvrnuo se na brodogradilište u Puli kroz povijest, govoreći o brodovima iz vremena Histra do propasti Uljanika. "Nestao je Uljanik, grad unutar grada, mjesto gdje se radilo i učilo, simbol grada s kojim su se identificirale generacije Puljana. Tek, na Uljanikovom otoku, poput lumina nad mehaničkim srcem grada koje je prestalo kucati, Svjetleći divovi još uvijek svijetle".

Slaven Bertoša govorio je o tome kako je intervjuirao svoga oca, ističući "tata se ne da intervjuirati, teško je to i profesionalnim novinarima". Boris Domagoj Biletić autor je pak osvrta "Bepesina" posvećenom Josipu Bratuliću, a Nada Galant kazala je da se iznimno veseli ovome broju. Darko Dukovski istaknuo je pak da je nekada Pula bila bludnija negoli danas, a njegov se sin Vedran osvrnuo na krijumčarenje u Istri.

Unutar korica, koje krasi fotografija Zarečkog krova koju je snimio Vladimir Bugarin, čitatelje kalendara dočekuje niz zanimljivih članaka o istarskoj kulturi, povijesti, tradiciji, obljetnicama i značajnim ličnostima. Tu ne nedostaju niti tekstovi o poznatim povijesnim ličnostima, poput onih o Matiji Vlačiću Iliriku, Boži Milanoviću, Bernardu Parentinu, ali i slikaru Quintinu Bassaniju ili pak triatlonki Đurđici Orepić.

Baština

Kao i svake godine, i ove je u kalendaru uvelike zastupljena i baština, i to vrlo raznoliko, uz pregršt tema o raznim aspektima arhitekture, kulture i fortifikacije, od pulskih tvrđava, pa sve do uz priloga i o freskama, te o tradicijskoj glazbi i prehrani. Uz povijest i tradiciju, ne nedostaju niti teme i aktualnosti iz društvenog života, a ima tu i sadržaja posvećenih istarskom turizmu.

Nazočne je u ime domaćina pozdravila Iva Lanča Joldić, iz Gradske knjižnice i čitaonice.

Povezane vijesti

• Predstavljanje kalendara "Jurina i Franina"
• DANAS PROMOCIJA U PULI Najpoznatiji istarski godišnjak ipak izašao iz tiska
• Dugovječni godišnjak predstavljen u Gradskoj knjižnici i čitaonici: SKORO MU JE STO GODINA, A I DALJE JE AKTUALAN