JURINA I FRANINA
Dugovječni godišnjak predstavljen u Gradskoj knjižnici i čitaonici: SKORO MU JE STO GODINA, A I DALJE JE AKTUALAN
Vremena je bilo malo, a posla je prilično puno, krenuo sam sastavljati tim, sakupljati tekstove, nismo imali ni retka, a na kraju mnoštvo tekstova. Ispričavam se onima čiji tekstovi nisu objavljeni, na kraju nismo imali više prostora, kazao je urednik Drago Orlić, ističući da je godišnjak pokrenut prije 96 godina
Brojni književnici, povjesničari, novinari, publicisti okupili su se danas točno u podne u pulskoj Gradskoj knjižnici i čitaonici gdje je održano predstavljanje istarskog kalendara "Jurina i Franina" za 2019. godinu. O nastanku 65. broja, čije je izlaženje bilo i više nego neizvjesno gotovo do zadnjeg trenutka, govorili su urednik Drago Orlić, lektor Vlado Mandić, likovni urednik ovog izdanja Vladimir Bugarin, te pročelnik Odjela za kulturu Istarske županije Vladimir Torbica.
Trnovit put do objave
"Soto la defunta se stava sai piu' ben/se magnava crodighe e luganighe col cren/poi xe arivadi quei pignoi/non iera pan/per i nostri fioi", započeo je karizmatični Drago Orlić predstavljanje ovoga godišnjaka, kojeg je objavio, kako je rekao, iz tvrdoglavosti, inata.
- Do zadnjeg trenutka nije se znalo hoće li broj biti objavljen. Izdavačko poduzeće Reprezent iz Račica kod Buzeta prestalo je s radom, a ovaj je godišnjak, kojeg je zadnjih skoro pa 18 godina uređivao Miroslav Sinčić, ostao bez nakladnika. Iako je bilo govora da neće više izlaziti, da nema tko napraviti, odlučio sam krenuti u tu avanturu te s poduzećem Errata Corrige počeo okupljati tim autora, da bi se održao kontinuitet izlaska ovoga godišnjaka. Vremena je bilo malo, a posla prilično puno, krenuo sam sastavljati tim, sakupljati tekstove, nismo imali ni retka, a na kraju mnoštvo tekstova. Ispričavam se onima čiji tekstovi nisu objavljeni, na kraju nismo imali više prostora, kazao je Orlić, ističući da je godišnjak pokrenut prije 96 godina, 1922. za 1923. godinu. Potom nije izlazio od 1929. do 1952., kada je ponovno pokrenut kao godišnjak i tako je izlazio do 1991. Zatim počinje izlaziti revija "Jurina i Franina", a od 2001. do dan-danas je ponovno godišnjak.
Županijski pročelnik za kulturu Vladimir Torbica govorio je o tome kako je Drago Orlić p(r)ozvao njega i župana da se taj godišnjak ne ugasi, da su potom došli do zadovoljavajućeg rješenja i da je Županija financijski potpomogla tiskanje. Izrazio je zadovoljstvo ovim brojem, te nadu da će se i dalje objavljivati taj vrijedan godišnjak.
Drago Orlić definirao je Vladimira Mandića kao lektora "manijačkih sposobnosti", istaknuvši da nitko ne može tako urediti tekstove kao Vladek, uz dizajnerska umijeća dizajnera Vladimira Bugarina.
- Posebno mi je drago da su suradnici brojni mladi, novinari i znanstvenici, a te 222 stranice ispunilo je pedesetak autora, znanstvenika i novinara iz Istre i šire, kroz više od 70 naslova, kazao je Orlić.
Ležerno, nakon obimnog posla
Lektor Vlado Mandić govorio je o obimnom poslu sređivanja svih pristiglih tekstova, budući da je vremena bilo malo, ističući da je nerijetko Dragi Orliću e-poštanski sandučić bio pun tekstova i zaštopan.
- Nisam imao kontakt svih autora, od nekih nisam imao niti mejl, posla je bilo puno budući da su tekstovi stigli gotovo svi odjednom, kazao je Mandić govoreći pri tome i malo o jeziku.
Vladimir Bugarin kazao je da su vrlo brzo morali prelomiti tekstove budući da su još početkom prosinca pristizali prilozi.
- Svi tekstovi počinjali su slijeva, s inicijalom, a na kraju smo imali dvije i naslovnice, rekao je Bugarin.
Tijekom predstavljanja, koje je bilo u ležernom tonu, brojni su autori čitali dijelove svojih uradaka, a Slaven Bertoša govorio je i zastupljenosti povijesnih tema. Liječnik Predrag Mamontov govorio je o "Martišnjaku z muštaci".
Za nakladnika je potpisana dr. Ivona Orlić, pomoćnik urednika je kolega novinar Mirjan Rimanić, a u uredništvu su i dr. Slaven Bertoša, umirovljeni novinar i urednik Robert Buršić, dr. Darko Dukovski, dr. Milan Radošević, Milan Rakovac, dr. Evelina Rudan, kolega novinar Davor Šišović i niže potpisana novinarka. Crteži Jurine i Franine rad su pokojnog likovnog umjetnika Renata Percana, a za tisak pobrinuo se zagrebački Grafomark.
Orlić se osvrnuo i na činjenicu da će "Jurina i Franina" uskoro biti stogodišnjak, ali, kao i ostali autori, složio se s činjenicom da je i dalje vrlo aktualan.
Nagrada "Jurina i Franina"
Ovom je prigodom ustoličena nagrada "Jurina i Franina" za besidu. Dobitnici su Radio Pula, Tamara Obrovac i Miroslav Sinčić, a nagrade je preuzeo jedini prisutni, Bruno Krajcar, glavni urednik Radio Pule ističući važnost ovoga godišnjaka, kao i istoimene radio-emisije te naglašavajući činjenicu da je to bila prva novinarska kolumna takvoga tipa. (Vanesa BEGIĆ)
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
