(snimio Duško Marušić Čiči)
Kakve veze golubovi imaju s izložbom koja se zove "Zagrepčani"? Na prvi pogled ne baš velike, no iza skulptura koje je Nikola Vrljić postavio i predstavio preksinoć u pulskoj galeriji Poola stoji zanimljiva priča.
Ovom zagrebačkom umjetniku pojavljivanje u Pooli nije prvo gostovanje u Puli s obzirom da se prije nekoliko godina predstavio u Rojcu. Kako je rekao otvarajući izložbu voditelj galerije Poola Bojan Šumonja, Vrljić je kipar sklon i slikarstvu zbog čega njegovi radovi imaju jednu slikarsku dimenziju, jedan action painting na 3D objektima. Radi se o skulpturama u terakoti i akrilnoj smoli.
- Nikola je rekao da je s ovim radovima želio napraviti spomenik baš Zagrepčanima a ne Zagrebu. Ove skulpture golubova izgledaju kao da pripadaju nekom jatu, ali svako jato ima svoje individualce, kazao je Šumonja referirajući se na to da svaka skulptura ima svoje ime. To onda nosi i određenu karakteristiku i konotaciju (npr. "Šminker"), što Vrljiću služi da na neki način portretira i društvo.
- Golubovi su stanovnici svih urbanih centara i nezaobilazni su dio svih gradova. Nikola čak ima ideju da bi se golub mogao promovirati kao zaštitni amblem grada Zagreba, kao što postoji niz životinja koji su zaštitni amblemi gradova, kazao je na otvaranju izložbe Šumonja i istaknuo da kod Vrljića postoji ideja da napravi spomenik golubu, što je zanimljivo jer je golub inače sinonim za uništavanje spomenika.
Vrljić, koji izložbu još nije predstavio u Zagrebu, budući da je ovo pulsko predstavljanje i hrvatska premijera "Zagrepčana", kaže: "S obzirom da ove skulpture radim već neko vrijeme i polako prelazim na nešto drugo, nisam htio da mi se dogodi da ih uopće ne pokažem."
Ideja za izložbu pala mu je na pamet dok je čekao tramvaj. Ugledao je goluba i pomislio kako bi bio odlična skulptura ali da je ogroman, i shvatio da bi to mogao biti spomenik Zagrepčanima.
- Ima u tome ironije, a kako sam ja iz Zagreba i autoironije, priznaje Vrljić i dodaje: "To što je Bojan rekao, ideja nekakvog gigantskog goluba kao skulpture na kojem je 10-15 pravih golubova koji seru po njemu, je dosta zabavna. Zapravo, to bi bio nekakav antispomenik, ali ne bez ljubavi, ne s ruganjem, nego s prihvaćanjem svih osobina koje građani grada u kojem živim imaju, objasnio je Vrljić.
I nije tu stvar u tome gleda li on na svoj grad pozitivno ili negativno. Kao i većina umjetnika i Vrljić je promatrač.
- Ovo nije angažirana umjetnost, ja kritiziram koliko i hvalim. U principu je to moj stav koji imam i prema sebi, i prema svojim radovima i svojoj okolini – blago kritički, ali i afirmativan, kaže Vrljić kojem su golubovi dobar simbol za Zagrepčane jer su to pasivne ptice.
- Golubovi su potpuno bezopasni i zato napraviti to da simbol grada bude golub, (a simboli gradova su inače nekakvi predatori, moćne životinje), čini mi se kao nekakav autoironički pristup. Hrvatska je bezopasna zemlja za neke veće predatore koji postoje, i treba prihvatiti tu ulogu. 'Ajmo se prihvatiti takvi kakvi jesmo, pustiti aspiracije iz povijesti i ambicije koje su neostvarive, kaže Vrljić i podsjeća da je simbol Zagreba još uvijek Zagi, vjeverica sa šeširom, a "vjerojatnost da se vjeverice vidi u Zagrebu jednaka je vjerojatnosti da se ugledaju srne".
- Pozivam vas da probate uživati. Bit ću zadovoljan ako osjetite dio veselja ili frustracija koje sam osjetio dok sam radio ove skulpture, poručio je Vrljić okupljenima ispred galerije Poola u Kandlerovoj ulici.
Izložba se može razgledati do 2. travnja.