Vrlo je obimna i detaljna bila je prezentacija digitalnog kataloga povijesnih žbuka, maltera i podnica održana pred brojnom publikom u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre.

Sunčica Mustač iz Povijesnog i pomorskog muzeja Istre kazala je da je riječ o digitalnoj bazi žbuka koje su se koristile u gradnji te u pripremi mozaika i zidnih slika na različitim lokalitetima nastalima od antike do današnjih dana.

Tako je nastao taj digitalni katalog jer, kako je rekla Mustač, povjesničari umjetnosti i povjesničari vole sve zabilježiti, proučavati, a stoga su im katalozi vrlo bitni.

Baza podataka

- Cilj nam je bio istražiti i prezentirati tehniku izrade žbuka u povijesti te uspostaviti bazu sigurno datiranih lokaliteta kako bi se s njima mogli usporediti novoizuzeti uzorci, a sve u sklopu već postojeće online baze koju održava Povijesni i pomorski muzej Istre. Osim izvornih žbuka, u katalogu su tretirane i žbuke 19. i 20. stoljeća koje su korištene u restauraciji povijesnih građevina, a koje danas smatramo također važnim podatkom u analizi građevinskih slojeva te valorizaciji kulturnih dobara. U ovome poslu vrlo je važna i suradnja raznih muzejskih ustanova odnosno raznih struka, kazala je Mustač prikazavši kako tehnički i praktično izgleda taj katalog te koliko rada i truda se nalazi iza tog hvalevrijednog projekta.

Sunčica Mustač (Snimio Milivoj Mijošek)

U prvoj fazi izrade kataloga uneseno je sedamdesetak uzoraka te izrađeno sedamdeset kataloških jedinica s nekoliko relevantnih lokaliteta u Puli, Vodnjanu, Žminju, okolici Vrsara, Poreču, s time da se već krenulo širiti katalog izvan Istre s oglednim primjerom antičke cisterne u Lumbardi na otoku Korčuli.

Sve je to uzorke analizirala Tea Zubin Ferri iz obrta ARCHEOLAB.

- Upravo suradnjom tolikih eksperata nastao je taj katalog, a katalog je potreban iz više razloga, da bi sve to bilo dokumentirano i zabilježeno, ali i za daljnji rad i istraživanja. Tu imamo obrađeno od antike do XX. stoljeća, obuhvaćeno je i, primjerice, kupalište Stoja, i dobro je da se što više ustanova uključilo, rekla je Mustač.

Tea Zubin Ferri govorila je o tome kako žbuke nema u prirodi, da ona ovisi o čovjeku, majstoru, o tome kako je tko radio i zbog toga je vrlo često različita, odnosno ona odaje svog majstora. Kazala je da sve to može biti jako raznoliko i da se odražava na teritorij, a mješavina su se mijenjale kroz godine.

Značajke

Ona je govorila o tome kako je važno utvrditi sastav i značajke, a i o specifičnostima vrsta žbuke, a naglasila je i da je žbuka poput kaputa te da je u startu žrtveni materijal.

O pojedinim lokalitetima s kojih su izuzeti uzorci govorili su Đeni Gobić-Bravar iz Arheološkog muzeja Istre i Toni Šaina iz Hrvatskog restauratorskog zavoda, koji je posebno analizirao kompleks Eufrazijane.

U svome su se stručnom izlaganju osvrnuli na razne vrste žbuke, na njihovu primjenu i drugo.

Vladimir Torbica (Snimio Milivoj Mijošek)

Katalog je projektirao pulski FWD d.o.o., a projekt su podržali Konzervatorski odjel u Puli, Arheološki muzej Istre u Puli, Hrvatski restauratorski zavod, Zaklada Adris i Odjel za kulturu i zavičajnost Istarske županije.

Nazočne je pozdravio županijski pročelnik za kulturu i zavičajnost Vladimir Torbica.