ZAGREB
FSK: Javier Cercas o svojem pisanju i prošlosti bez koje nema sadašnjosti
(Hina/EPA)
Festival svjetske književnosti ugostio je u srijedu Javiera Cercasa, istaknutog španjolskog književnika koji je videolinkom iz Barcelone s književnim teoretičarom Tomislavom Brlekom razgovarao o svom radu u kojem se bavi suvremenom španjolskom političkom i društvenom poviješću.
Otvarajući razgovor s autorom, emitiran na HTV-ovu Trećem programu, Brlek je istaknuo kako je riječ o piscu u čijem je književnom opusu riječ o "povratnoj sprezi fiktivnog karaktera stvarnosti i stvarnih posljedica fikcije", a koji za sebe kaže da "piše avanturističke romane o avanturama pisanja romana".
"Kad govorim o avanturističkim romanima o avanturi pisanja romana, želim reći da u mnogim svojim romanima pričam priču koja je često povezana s nedavnim povijesnim događajem ili s prošlosti koja još nije prošlost, bez koje bi naša sadašnjost bila sakata", rekao je Cercas. S druge se strane nalazi priča o nastajanju romana, o tome kako pripovjedač slaže slagalicu događaja koji istražuje.
Dodao je kako je točno i to da neki njegovi romani govore o tome kako fikcija mijenja stvarnost, "kako fikcija nije nešto nekorisno i neutemeljeno, nego nešto što mijenja ljude i određuje svijet". "Jer to je istina. To jest tako. Fikcija nije samo zabava, ona nije samo nešto što se nije dogodilo, nego i nešto što bi se moglo dogoditi", pojasnio je pisac.
Pritom postoji razlika između stvarnih i fiktivnih priča, koju taj autor, kako je napomenuo Brlek, definira "s obzirom na to kako se u njima povezuje stvarno i imaginarno".
Svijet je preplavljen pogubnom lavinom laži
Cercas je istaknuo kako je za njega "književnost jedno, a stvarnost drugo": "Mi pisci, autori fiktivne književnosti, možemo donekle izmišljati. Fikcija nije posve laž, ali donekle joj sliči. U fikciji možemo lagati. Pa čak i moramo! Jer s pomoću te laži, fikcije, možemo doći do istine do koje inače ne možemo doći".
U stvarnosti je laž "nešto strašno", kazao je, no laž u javnom diskursu ipak nije nešto karakteristično za naše vrijeme, kao što volimo vjerovati: "Fenomen lažnih vijesti nije ništa novo, u politici se laže od kad je svijeta i vijeka", rekao je pisac, koji je također i stalni suradnik katalonskog izdanja dnevnika El Paísa.
"Razlika je sada što danas postoje masovni mediji koji imaju nevjerojatnu moć i koji potpuno kroje stvarnost, i zato imamo dojam da živimo u svijetu ogrezlom u laži", dodao je.
Problem je, upozorava, što su te laži kobne, a koliko je ta "golema lavina laži" pogubna vidi se po brexitu, po dolasku na vlast Donalda Trumpa i mnogočemu drugome, smatra nadalje taj autor, jedan od najcjenjenijih i najnagrađivanijih španjolskih pisaca kojemu su slavu donijeli romani u kojima specifičnim pripovjedačkim glasom, u kojemu miješa književne žanrove, svjedočanstva, kroniku i eseje s fikcijom, istražuje i preispituje suvremenu španjolsku političku i društvenu povijest.
"U mojim romanima uvijek postoji površno i dubinsko pitanje, kao i površne i dubinske teme. Oba ta pitanja čine jedno, ona su kao lice i naličje", kazao je pisac. Također, kako je napomenuo, svi njegovi romani donekle imaju strukturu krimića, "jer uvijek postoji zagonetka koju netko pokušava riješiti".
Pola knjige piše pisac, a pola čitatelj
Javier Cercas (1962.) svjetski uspjeh postigao je romanom "Salaminski vojnici" (2001.), nakon kojega su uslijedili jednako uspješni "Brzina svjetlosti" (2005.), "Anatomija jedne pobune" (2009.), "Prevarant" (2014.), "Zakoni granice" (2012.) i drugi. Sve navedene romane objavio je nakladnik Fraktura, a prevela Silvana Roglić.
Na hrvatskome je nedavno objavljen i njegov roman "Vladar sjena" (2017.), u kojemu se bavi nasljeđem građanskog rata u suvremenom španjolskom društvu istražujući obiteljsku legendu o svom prastricu Manuelu Meni, frankističkom borcu koji je kao 19-godišnjak poginuo u jednoj od najkrvavijih bitaka Španjolskog građanskog rata.
Za pisca koji kaže da su njegovi romani "katkada kao rock-pjesme: imaju lajtmotive, ponavljanja i varijacije", književnost, kako je rekao, ne postoji bez čitatelja – književnost je dijalog koji nastaje kroz ključnu dvojakost iskustva čitanja u prostoru koji pisac za to stvara u svojemu djelu.
"U mojoj zadnjoj knjizi objavljenoj u Španjolskoj, 'Terra Alta' koja će nagodinu izaći u Hrvatskoj, jedan lik kaže: 'Pola romana piše autor, a pola čitatelj'. I baš je tako! Roman su note, a čitatelj ih interpretira. Svaki čitatelj interpretira ih na svoj način. Tu je čarolija književnosti. Knjiga bez čitatelja je mrtvo slovo", kazao je Cercas, koji u svojim romanima istražuje motivacije likova, pronalazi im slabosti i mane, divi se njihovom herojstvu, objašnjava okolnosti, i sve to uz dozu ironije i veliku empatiju prema svojim protagonistima.
Tiranija sadašnjosti u noćnoj mori iz Kafkinih romana
On uvijek piše o recentnoj prošlosti, jer ta prošlost, prošlost koja se još pamti i još postoje njezini svjedoci, kako je rekao, "još uvijek traje – ona je dimenzija sadašnjosti". "Bez prošlosti ne možemo razumjeti sadašnjost. Međutim, mi živimo u svojevrsnoj diktaturi, tiraniji sadašnjosti. A to je krivotvorena sadašnjost", zaključio je pisac, kojega aktualna globalna pandemija najviše podsjeća na književni svijet Franza Kafke. "Meni ova pandemija ima teksturu noćne more kakvu imaju Kafkini romani i pripovijetke: kao da smo ušli u Kafkin svijet. Već smo bili u njemu, a sad smo ušli još dublje", rekao je.
Javier Cercas bio je gost tribine "Razotkrivanje", kao jedan od ukupno 60-autora iz 12 zemalja koji sudjeluju na ovogodišnjem FSK-u nakladnika Frakture. 8. FSK se održava od 6. do 12. rujna u prilagođenim okolnostima, s dijelom programa uz ograničen broj posjetitelja i uz prijenos uživo online u Knjižari Fraktura, dok dio programa prenosi HTV na svojem Trećem programu.
Festival je u srijedu ugostio i rumunjskog književnika Bogdan-Alexandrua Stănescua, koji se s domaćim književnikom Andrijom Škarom susreo u "Dvostrukom portretu" u Knjižari Fraktura, gdje je u programu "Pisac i njegov čitatelj" koprivnički pisac Marko Gregur, kojemu je Hena com nedavno objavio hvaljeni roman "Vošicki", također razgovarao s Markom Tomašom, pjesnikom koji živi na relaciji Mostar-Zagreb-Ljubljana-Beograd, a čiji je romaneskni prvijenac "Nemoj me buditi" objavio V.B.Z.
U četvrtak, 10. rujna, program "Dvostruki portret" spojit će autora zbirke pedeset kratkih priča "Što sam naučio na planini" Milana Majerovića-Stilinovića i norveškog pisca Olea Thorstensena, autora knjige "Raditi kako treba" (18 sati, Knjižara Fraktura i online), dok će se u programu "Pisac i njegov čitatelj" u Hrvatskom glazbenom zavodu susresti Đurđica Čilić i Semezdin Mehmedinović (20 sati).
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
