(Foto: Promo)
Nedavno je ugledalo svjetlo dana obimno djelo, tvrdo ukoričeno na gotovo 500 stranica "Biografski leksikon središnje Istre" u izdanju Katedre Čakavskog sabora za povijest Istre. Uredništvo ovog obimnog projekta čine Marija Ivetić, Galiano Labinjan, Mirela Mrak Kliman, Emina Svilar, Josip Šiklić i Maja Zidarić Pilar, a suradnik je akademik Robert Matijašić.
Rezultat je to višegodišnjeg rada uredništva i autora biografskih natuknica o osobama koje su ostavile znatniji trag na svim poljima ljudskog djelovanja i koje su sudjelovale u životu središnje Istre od najstariih vremena naovamo. Od onih koji su djelovali u novije doba uvršteni su samo oni čiji je životni put završen do kraja ožujka 2024. godine. Uredništvo ističe da je bilo planirano uključivanje životopisa još nekih osoba, no nije pronađeno dovoljno potpunih i pouzdanih podataka.
- Prema popisu stanovništva 2021. godine na području središnje Istre bilo je 98 naselja (jedno gradsko i 97 ostalih naselja), što čini 15,5 posto od 639 naselja u Istarskoj županiji. Prilikom tog popisa na području središnje Istre živjelo je 20.336 stanovnika, veli uredništvo.
Recimo da je u Pazinu tada živjelo 8.279 stanovnika, a primjerice u Žminju njih 3.360 te je navedeno stanovništvo činilo 10,4 posto stanovnika Istarske županije te 0,5 posto ukupnog stanovništva Hrvatske.
Leksikon donosi više od 700 biografskih natuknica te oko 600 slika, fotografija i ilustracija.
Autori tekstova za ovaj projekt su Slaven Bertoša, Robert Buršić, Marija Ivetić, Renato Kalac, Galiano Labinjan, Robert Matijašić, Josip Orbanić, Goran Prodan, Livio Prodan, Aldo Sinković, Ivan Smoljan, Anđelo Slivar, Emina Svilar i Josip Šiklić. Tu su i tekstovi raznih autora preuzetih iz enciklopedija, leksikona i Istrapedije.
Prva osoba, po abecednom redu spomenuta u ovome leksikonu je Alessandro Adelasio, porečki biskup, a druga je osoba Josip Agneletto, odvjetnik, kulturni i politički djelatnik i publicist. Zatim je tu pravnik i političar Luigi Albanese, te geometar, poduzetnik i publicist Dario Alberi, autor enciklopedijskog vodiča Istre "Istria. Storia, arte, cultura" (Istra, povijest, umjetnost, kultura).
Uvršten je dakako i glazbeni nakladnik, tiskar, sastavljač antologija, intabulator i skladatelj Andrea Antico da Montona, kao i glumica rođena u Puli Laura Antonelli, ali čija je obitelj živjela tada u Pazinu.
Aleksandar Anzur inženjer je, gospodarstvenik, sportski djelatnik i dužnosnik, a Olga Ban narodna heroina, dok je pjesnikinja i prozaistica Marija Banko, a tu je i naša dugogodišnja kolegica novinara Selvina Benić, koja nas je napustila prije točno tri godine. Puno je prostora posvećeno i povjesničaru i diplomatu Miroslavu Bertoši.
Među ostalima, zastupljen je i geograf Ivan Blažević, dakako i porečki i pulski biskup Antun Bogetić, ali i gospićko-senjski biskup Mile Bogović. Veliki je prostor posvećen i zborovođi, melografu i skladatelju Matku Brajši Rašanu, kao i svećeniku blaženiku Miroslavu Bulešiću.
Slovo C započinje uz graditelja orgulja Gaetana Callida, prostor je posvećen i studentici i žrtvi fojbi Normi Cossetto, ali i Ivanu Cukonu (Zucconu), autoru stihova "Krasne zemlje".
Može se saznati i puno podataka o životu i djelovanju književnika, kulturologa i publicista Zvane Črnje, kipara Mate Čvrljka te književnika i liječnika Ante Dabe, kao i niza Defranceschija - pravnika i povjesničara Carla, povjesničara i bibliotekara Camilla, slikara i grafičara Giulija, ili pak liječnika Vittorija. Isto je tako puno i pripadnika loze Depiera: pravnik i odvjetnik Camillo, ekonomist, poštanski djelatnik, kolekcionar i publicist Enrico, poštanska djelatnica Lidvina, liječnik Mauro, te odvjetnik i fotograf amater Vittorio.
Ema Derossi Bjelajac bila je i glavna urednica našeg lista. Od iznimnog umjetnika Josipa Diminića, biskupa Jurja Dobrile, utemeljitelja i prvog urednika Glasa Istre Ante-Stipe Drndića, kipara Dušana Džamonje pa sve do povjesničarke umjetnosti Vande Ekl nalazimo na čitav niz poznatih i široj javnosti manje poznatih imena, ali vrlo bitnih za povijest Istre.
U pazinskoj je Gimnaziji tako radio i jezikoslovac i leksikograf Božidar Finka, a veliki je značaj i povjesničara umjetnosti i konzervatora Branka Fučića. Mnoštvo je tu liječnika, svećenika, povjesničara, ali i osoba koje su u nekom životnom razdoblju svojim životom, radom ili djelovanjem bile vezane za središnju Istru, a najčešće je to bio Pazin. Zastupljeni su, primjera radi, Herman Dalmatin, ali i Franjo Horvat Kiš, kao i dugogodišnji, nezaboravni novinari našeg lista Just Ivetac, Pjer Ladavac, Davor Šišović te novinar, publicist i političar Otokar Keršovani.
Teško je sve izdvojiti, pa i većinu zbog velikog broja značajnih ličnosti za razna polja djelovanja u isto tako raznim epohama. Dakako, svaki takav projekt je donekle subjektivan - uvijek se moglo još nekoga uvrstiti, a netko od uvrštenih i nije toliko vezan životom i djelovanjem za središnju Istru, no svakako treba pohvaliti sve autore i suradnike za taj veliki i hvalevrijedan projekt