(Arhiva Glasa Istre)
Predstavljanje knjige priča o Davoru Šišoviću održat će se u Kaštelu u Pazinu u subotu s početkom u 17 sati.
Festival fantastične književnosti utemeljen je 2002. godine kao književna manifestacija posvećena književnom stvaralaštvu u žanru znanstvene fantastike, horora i fantasyja. Prirodom svoga programa festival fantastične književnosti sadržajno nadopunjuje druge slično-tematske, ali programom bitno različite manifestacije u Pazinu (Istrakon, Dani Julesa Vernea, festival Sedam dana stvaranja) i široj okolici (Vampirske noći u Kringi, Legendfest u Pićnu, Astrofest u Višnjanu, Srednjovjekovni festival u Svetvinčentu), afirmirajući tako Pazin i Istru kao regionalna žarišta fantastične književnosti i književne reinterpretacije istarske legendarne, mitološke, znanstvene i povijesne baštine.
Od 2006. godine Festival fantastične književnosti svake godine ima drukčiju temu i tematski književni natječaj, a po jedan festivalski dan obavezno se održava u mjestu koje je svojom baštinom nadahnulo temu Festivala i tematsku zbirku priča objavljenu te godine. Ove je godine natječaj u čast bivšem uredniku zbirki, novinaru i kulturnom djelatniku koji je svojim kulturnim i gastronomskim djelovanjem obilježio kartu Istre, prerano preminulom Šišoviću uz naslov »Priče o Davoru Šišoviću«.
Zadavanjem festivalske teme pisce se potiče na istraživanje različitih vidova istarske baštine te na suvremeno književno stvaranje nadahnuto istarskom baštinom.
- Davor je bio svestran, njegovi interesi i pogledi široki: od politike, gastronomije i vinarstva do književnosti i istarske mitologije.
Većini je nepoznato da je još u srednjoj školi otkrio novinarstvo - trajnu ljubav, koja će obilježiti njegov profesionalni život, i to kao honorarni novinar Glasa Istre i Večernjeg lista. Svoj prvi članak objavio je daleke 1981. u Glasu Istre, a u tom članku, kroz priču o pazinskom bendu u kojem je kao neformalni član povremeno svirao gitaru, prikazao je i svoju ljubav prema rock muzici, koja ga je pratila cijeloga života. Kao student pisao za riječki Val, zagrebački Polet i Studentski list. Od studentskih dana nadalje Davoru niti jedna tema nije bila strana: od politike do tržnice, svakoj je prilazio s karakterističnom minucioznošću i prepoznatljivim načinom pisanja, a tu negdje, rubno, počeo je i čitati SF. Po povratku u Pazin, počeo je raditi na Radio Puli, gdje je vodio vrlo slušanu radio emisiju »Selo moje malo«, te je kao terenski novinar počeo osluškivati i zapisivati zapostavljene priče o svojoj voljenoj Istri, Terra Magici, što se kasnije pretvorilo u neumorni i neumoljiv interes o istarskim mitološkim bićima i istarskoj stvarnosti, a njegova istraživanja, objavljeni tekstovi i inicijative obilježili su posljednjih 25 godina njegovog kulturnog djelovanja, kazao je voditelj projekta Mirko Grdinić.
Većina ga poznaje kao novinara Glasa Istre koji je prvi dio karijere proveo kao politički novinar, a posljednjih 15-ak godina intenzivno je pratio istarsku vinsku priču i gastronomiju i nametnuo se kao jedan od nenadmašivih poznavatelja istarske gastronomije.
Kao veliki zaljubljenik u djelo Julesa Vernea, u prosincu 1997. je inicirao osnivanje Kluba Julesa Vernea, a potom i manifestacije Dani Julesa Vernea u Pazinu.
- Da nije bilo njega, Pazin ne bi znao da se dio radnje romana Julesa Vernea, »Mathias Sandorf« odvija u pazinskom kaštelu i da su opisi u romanu zapravo pravi opisi kaštela. Zahvaljujući Šiškinom istraživanju, Pazin je dospio na kartu rijetkih gradova u kojima se stvarno dešava radnja Julesa Verna, što nas je stavilo i na književnu kartu svijeta. Ideja za današnji zip line preko Jame rodila se upravo zahvaljujući uprizorenju suđenja i bijega Mathiasa Sandorfa iz Kaštela. Zahvaljujući njegovom zalaganju, danas imamo i Ulicu Julesa Venea i Kuću za pisce, a njegovim je zagovaranjem Pazin postao član međunarodne Udruge gradova književnosti, navodi Grdinić.
- Šiška će zasluženo će ostati upamćen kao prvi i najdugovječniji urednik godišnjih zbirki kratkih SF&F priča, koje je uređivao petnaestak godina. Relativno je slabo poznato da je Davor sudjelovao i u formiranju drugih festivala u regiji, koji su osnovani na sliku i priliku Festivala fantastične književnosti u Pazinu, kao festivala u Zenici, Bijelom Polju, Beogradu i Celju.
Surađivao je s brojnim izdavačima: bio je urednik SF edicije za izdavača ZORO te popularizator i sudionik sastanaka izdavača »Put u središte Europe«.