Knjiga "Ikavski zemljopis" Ivana Lovrenovića posvećena prosvjetitelju Jukiću

(Hina/EPA)

Putopisna knjiga Ivana Lovrenovića "Ikavski zemljopis", u kojoj autor slijedi jedno od putovanja prosvjetitelja Ivana Frane Jukić o dvjestotoj godišnjici njegova rođenja, pojavila se u nakladi GS tvornice i Synopsisa.

Lovrenović provodi osam dana na putu od Fojnice do Livna i Glamočkog polja, a svoja zapažanja izlaže na 287 stranica knjige. Tekst prati 25 stranica komentara i 87 ekskluzivnih fotografija Josipa Lovrenovića, snimljenih na ključnim mjestima kulturne povijesti Bosne i Hercegovine.

Radi se o petom putovanju po Bosni Ivana Frane Jukića (1818.-1857.), onom iz 1845., kojim je taj franjevac i prvi moderni istraživač Bosne i Hercegovine dolazio do spoznaja koje je pretočio u "Zemljopis i povijestnicu Bosne" (1851), prvo takvo djelo u modernoj povijesti BiH.

Jukić je "Zemljopis i povijestnicu Bosne" radio "u duhu ilirskih zahtijeva za upoznavanjem vlastite domovine" i posvetio Ljudevitu Gaju. Pokrenuo je i uređivao prvi bosanskohercegovački časopis "Bosanski prijatelj".

Radi se "prvom pojedincu u cijeloj povijesti Bosne i Hercegovine s jasnom, programatski izgrađenom sviješću o važnosti upoznavanja zemlje, svih lica svoje zemlje", ističe Lovrenović, napominjući da ni 150. obljetnicu Jukićeve smrti 2007., kao ni 200. obljetnicu njegova rođenja 2018. godine ni na koji način nije obilježila ni jedna akademska, znanstvena, obrazovna ni književna institucija u toj zemlji.

Književnik Josip Mlakić kaže da je "u putopis utkan cijeli niz briljantnih književnih minijatura koji male, skrajnute i zaboravljene toponime izdižu na rang općeg, čineći ih u pojedinim trenucima zanimljivima poput najvećih turističkih atrakcija, po sufijskom principu koji Lovrenović spominje na jednom mjestu – 'kaplja u moru - more u kaplji'".

Mlakić podsjeća da se Lovrenović s velikim uspjehom okušao u brojnim književnim vrstama, ali je upravo putopisima dosegnuo svoj vrhunac, gdje na najbolji način dolazi do izražaja njegova erudicija, književno majstorstvo te poznavanje i osjećaj za jezik.

Lovrenović, koji je do sada objavio dvadesetak knjiga proze, kulturnopovijesnih studija, eseja i kronika, rođen je u Zagrebu 1943. na sutrašnji dan, 18. travnja. Godine 2005. izašla su mu "Izabrana djela" u osam knjiga (Durieux, Zagreb). Knjiga "Unutarnja zemlja", koja donosi pregled kulturne povijesti Bosne i Hercegovine, objavljena mu je u prijevodima na njemački, engleski, madžarski i češki jezik. Dobio je nagradu "Midhat Begić" bosanskohercegovačkoga centra PEN-a i časopisa Novi Izraz, te ugledne nagrade "Meša Selimović" i "Mirko Kovač".

U rodnom Zagrebu je završio gimnaziju i na Filozofskom fakultetu studij hrvatskog jezika i književnosti te etnologije. Odrastao je u Mrkonjić-gradu, u kojem je neko vrijeme radio kao gimnazijski nastavnik, a potom odlazi u Sarajevo gdje živi i danas, s izuzetkom između 1993. i 1997. godine, koje je proveo u egzilu. U Sarajevu je do rata radio kao glavni urednik u izdavačkim kućama Veselin Masleša i Svjetlost.

Lovrenović u osobi autora "Ikavskog zemljopisa", objedinjuje više struka i gledišta – geografiju, etnologiju, lingvistiku i književnost, povijest i povijest umjetnosti – zapažanja na putu, širok spektar literaturnih podataka i emotivna sjećanja koje o krajoliku srednje Bosne nosi od najranijih dana. Sve to uobličuje iznimnim nijansiranim stilom, strašću i zanosom, da je dostojno obavio posao koji u drugim sredinama i za manje važne pojave rade dobro uigrane institucije, kaže se u jednoj recenziji.