U Arheološkom muzeju Istre održano je predavanje "Civilizacija, rat i mir – knjižnice u ratnim zbivanjima" o čemu su govorili Dorja Mučnjak i dr. sc. Ozren Žunec. Predavanje su u 5. Tjednu istarskih knjižnica Knjižnica organizirali AMI i Društvo bibliotekara Istre pod sloganom "Knjigom do mira".

Uništavanje kulture

Je li rat civilizacijski čin? Koje značenje ima knjiga u ratnom vihoru? Što znači biti knjižničaru ratu? To su neka od polaznih pitanja koje je najavila Adriana Gri Štorga iz AMI-ja.

- Opozicija između kulture i rata se uvijek predmnijeva. Misli se da ako bude kulture da će rat nestati, ali to se ne događa. Smisao rata je ubijanje, objasnio je Žunec. Jasno je da u toj situaciji vrijedi ona stara izreka da u vrijeme rada muze, odnosno zakoni šute, iako je Žunec našao par primjera koji tome kontriraju jer iako se kultura vraća nakon rata, ima slučajeva da se ona i za vrijeme rata oporavlja.

- Kultura u ratu često biva uništena. Kada se uništi knjižnica time se pokušava uništiti identitet jednog naroda, a knjižnice se u ratu masovno uništavaju, kaže Žunec koji je govorio o ratu i odnosu civilizacije, napominjući da su vojska i ratovi doveli do jednog oblika civilizacije jer se npr. mora imati konsenzus da se rat vodi.

Zakonska zaštita

On je napomenuo da iako su knjižare kao i kulturno dobro općenito u tom sukobu zaštićene zakonom koji zabranjuje da ih se pljačka i uništava, u praksi je priča drugačija jer će u ratu knjižnica biti spaljena, a pobjednik u ratu će to kulturno dobro uzeti sebi. Tu je kao primjer uzeo Napoleona koji je očistio sve knjižnice u područjima koje je osvojio i sve je odvezao u Pariz, a kasnije su to radili i nacisti. U jednom sličnom primjeru Šveđani koji su opljačkali praške knjižnice odvezli su sve knjige u Stockholm gdje se i danas nalaze.

Mučnjak se bavila konkretnim nekim primjerima knjižnica i knjižničara u ratovima kao što su Prvi i Drugi svjetski rat, Domovinski rat te rat u Ukrajini. Spomenula je tako Amerikance koji su kada su išli u Prvi svjetski rat slali knjige vojnicima na bojišnici jer su shvaćali koliko je knjiga važna zato što su knjige služile i za opismenjavanje. Osvrnula se i na situaciju u Hrvatskoj za vrijeme Domovinskog rata kada je oštećeno oko 300 knjižnica, no samo dvije su potpuno uništene - vinkovačka i dubrovačka.

Povezane vijesti

• Knjiga Petre Heisinger "Ja sam Petra, nećete me slomiti"
• Ljubavna priča Nore Barnacle i Jamesa Joycea: Konačno se i njezin glas čuje
• Perica, kišni čovjek: Priča o dječaku koji je 36 godina ostao stanovnik psihijatrijske bolnice s brojem, sve dok se za nj nije zainteresirao Hajrudin Merdanović, umirovljeni kriminalist i novinar