ZagrebDox predstavlja novi serijal "Dobra ekonomija"

(Hina/EPA)

U okviru ovogodišnjeg ZagrebDoxa predstavlja se novi televizijski dokumentarni serijal "Dobra ekonomija" o segmentu gospodarstva čije je glavno načelo - "najljepše je sjediti u hladu stabla koje ti nisi posadio".

Serijal će kroz šest epizoda - Uvod u dobru ekonomiju, Otpad, Turizam, Energetika, Hrana i Graditeljstvo - predstaviti niz poduzetničkih priča i pokušati odgovoriti na to kako osigurati održiv, uravnotežen život nas samih i generacija koje dolaze.

Kao najava serije koju režira Đuro Gavran, a u programu HTV-a će biti u travnju i svibnju, na festivalu će se 29. ožujka prikazati epizoda "Turizam" koja se bavi održivošću turizma i pitanjem je li on usmjeren na ljude, a ne samo na profit.

"Riječ je o serijalu kojim propitujemo trenutni ekonomski sustav u Hrvatskoj, pokazujemo pozitivne primjere ljudi kojima nije stalo samo i isključivo do profita, nego malo šire misle o eko sustavu u kojem funkcioniraju, pa zapošljavaju ljude koje je teško zaposliti, brinu o okolišu kojim su okruženi", rekao je Gavran.

S obzirom na to da je okupljeno preko 40 protagonista koji su iznijeli svoje priče i desetak stručnjaka koji temu komentiraju iz različitih pozicija, Gavran kaže da je istraživački rad na serijalu bio opsežan i dugotrajan.

"Nakon dvadesetak godina razvijanja te scene serijal je uspio na jednom mjestu široj javnosti pokazat čime se ti ljudi bave i kako vjeruju da bi ovaj svijet iza sebe trebali ostaviti, ako ne u istom, onda barem u malo boljem stanju nego što smo ga mi zatekli", ustvrdio je.

Serija kritična i optimistična

Po njegovim riječima, cijela opća ekonomija ne ide u tom smjeru, nego prema maksimiziranju dobiti i trošenja svih resursa na zemlji. "Oni vide da ti resursi nisu njihovi resursi nego su zajednički, a ako ih nema generaciji koja dolazi gadno se piše, pogotovo s klimatskim promjenama koje već vidimo", dodao je.

Gavran kaže da je serija kritična i opisuje koliko je teško funkcionirati kao njegovi protagonisti, ali je i optimistična jer pokazuje da se može. "Gdje god postoji volja i malo šire razmišljanje što mi to zapravo radimo, na koji način trošimo resurse koje koristimo, već možemo i sami početi biti dijelom dobre ekonomije".

Redatelj objašnjava kako je, kad ne kupujemo mahnito sve što nam padne na pamet nego promislimo što ćemo kupiti, to već dio dobre ekonomije. "Treba razmisliti i shvatiti da je smeće naše smeće i da smo mi odgovorni što ćemo s njim napraviti, nije nam odgovorno komunalno poduzeće grada Zagreba, nego mi sami."

Svaka epizoda bavi se nekim segmentom o kojemu se može razmisliti, napomenuo je, dodavši da će o tome govoriti ljudi različitih profila, od akademika do aktivista, od filmskog kritičara do uspješnih poduzetnika, svi oni koji rade na tome da pojedinac i društvo osvijeste koji je to način koji je nama nametnut.

Na temelju toga se, vjeruje, može početi razmišljati u drugom smjeru, ne kupovati hranu koja je došla iz inozemstva, nego se priključiti kratkom lancu opskrbe i podržavati malog proizvođača, te tako smanjiti ugljični otisak, količinu transporta, jesti nutritivno vrjedniju hranu.

"Samo ako znamo da postoji kratki lanac opskrbe ne moramo ići u supermarket i kupovati što nam treba i ne treba, zbog čega je i došlo do toga da se trećina proizvedene hrane baci", rekao je redatelj koji iza sebe ima tridesetak dokumentarnih filmova.