Società umanistica di storia, arte e cultura Histria - Humanistično društvo za zgodovino, umetnost in kulturo Histria - Humanističko društvo za povijest, umjetnost i kulturu Histria, na tromeđi znanstvene suradnje, nedavno je uspostavilo ured-galeriju u Kopru.

Jedanaest evenata

U prostoru naziva Studium Histria Kontrada, u Kidričevoj ulici broj 10, trenutno je postavljena izložba o jedanaest gradskih četvrti-kontrada grada Kopra. U osmišljavanju izložbenog postava sudjelovao je čitav niz institucija od Pule do Kopra, te brojni članovi i suradnici Društva. Oblikovanje potpisuje buzetska dizajnerica Martina Sirotić Pavletić. Prilikom otvaranja novog prostora, uvodno predavanje na temu Dvanaest vrata srednjovjekovnog Kopra održao je povjesničar Dušan Mlacović.

Među izloženim predmetima drvena je vodovodna cijev iz 1423. godine, dio koparskog vodovoda koji je pet stoljeća opskrbljivao središte grada na otoku pitkom vodom. Cijev je pronađena 1994. godine iskapanjima koje je vodio pokojni Matej Župančič, a zanimljivo je da je za njenu konzervaciju korištena otopina šećera tako da se izložbenim prostorom širi ugodan slatkast miris.

Tijekom siječnja, Studium Histria Kontrada mjesto je susreta povjesničara čitave Istre, u siječanjskom programu čak je jedanaest evenata koje u Kontradi vodi Maša Saccara. Seriju predavanja otvorila je koparska arhivistica Deborah Rogoznica svojim izlaganjem na temu statuta bratovštine svetog Petra Veronskog.

Glazbenik Dario Marušić govorio je o prvim snimkama tradicionalne glazbe u Bujama i Brtonigli koje su rađene 1908. godine. Zatim je Matija Nežić izlagao o rodoslovlju i rezidencijama buzetskih ogranaka plemićke obitelji Gravisi, feudalnih gospodara kaštela Petrapilose.

Izlaganje Salvatora Žitka i Lucije Čok tematizira postavljanje spomenika prvom grčkom predsjedniku Johannesu Kapodistriasu (1776.-1831.). Tema Igora Dolenca i Alessandra Sgambatija stradali su u 1. svjetskom ratu, a Gaetana Benčića i Ane Jenko Kovačič, kult svetog Nazarija između mita i stvarnosti.

Maša Saccara predstavit će u četvrtak 23. siječnja prapovijesne gradine u sjevernoj Istri, dok će u petak Rino Cigui govoriti o endemijama, pandemijama i epidemijama u Istarskom srednjovjekovlju. U subotu 25. siječnja Ivan Matejčić, Sunčica Mustač i Edvilijo Gardina predstavit će temu "Istra u Korpusu ranosrednjovjekovne skulpture".

Tina Milavec 29. siječnja govoriti će o srednjovjekovnom staklu iz Kopra u srednjovjekovnom kontekstu, a petak 31. siječnja rezerviran je za predstavljanje kataloga izložbe Koper Kontrade/Capodistria Contrade koja prati izložbeni postav u prostorijama društva.

Histria je osnovana u kolovozu 2006. godine u Kopru, osnivači su bili arheolog, pokojni Matej Župančič te povjesničari Deborah Rogoznica i Dean Krmac. Ideju o njenom osnivanju potaknuli su suradnici Istarske enciklopedije (Zagreb 2005.) tada okupljeni u jako velikom broju, čak njih četiristo. Suradnju koja je uspostavljena trebalo je nastaviti, a za nastavak odabran je projekt Istarskog biografskog leksikona.

Prvog predsjednika Histrie Mateja Župančiča, od 2017. godine na toj je dužnosti naslijedio akademik Robert Matijašić iz Pule. Potpredsjednica je Mojca Cerkvenik, a tajnik Dean Krmac.

Iako osnovano u Kopru, kako je to naglasio njegov predsjednik, akademik Robert Matijašić, Humanističko društvo Histria, od samog početka bilo je okrenuto cijeloj Istri, hrvatskoj, slovenskoj i talijanskoj.

- Preduhitrilo je i Schengen kulturnom reintegracijom područja koje je u prošlosti bilo u više navrata i jedinstveno i podijeljeno, ali koje nikad nije izgubilo svijest o istim kulturnim korijenima od Austrije i Venecije unatrag. Na čelu s prvim predsjednikom Matejem Župančičem, Društvo je počelo organizirati izložbe, znanstvene i stručne skupove, izdavati knjige i promovirati kulturu upravo među stručnjacima i običnim građanima triju Istra, jedne cjeline. Drago mi je da je aktivnost Društva prepoznata i u javnosti i nadam se da će to biti sve vidljivije, zato hvala svima koji nam pomažu, izjavio je Matijašić.

Misija Humanističkog društva Histria proučavanje je i istraživanja zavičajne povijesti, održavanje i vrednovanje umjetničkih djela te multietničke kulture istarskog područja. Histria tako promiče prekograničnu suradnju povjesničara i kulturnih djelatnika na čitavom području Istre, od Pule do Milja pa do Preluka kod Rijeke.

Histria je 2011. godine od slovenskih nadležnih ministarstava dobila status udruge koja djeluje u javnom interesu na području kulture i znanosti. Evidentira arhivsko gradivo, priređuje stručne i znanstvene skupove, organizira izložbe i izdaje publikacije, pri čemu veliku važnost pridaje kvalitetnoj promidžbi spomenika i dokumenata. U svom radu vodi računa o otvorenoj razmjeni mišljenja na jezicima koji se koriste u Istri.

U provedbi pojedinih projekata pridružuju se i vanjski suradnici, ovisno o njihovim profesionalnim interesima i vještinama. Udruga posebno razvija međunarodnu suradnju s vladinim i nevladinim organizacijama kao što su muzeji, arhivi, knjižnice, istraživačke ustanove, stručna i znanstvena društva i druge istraživačke i kulturne organizacije u Sloveniji, Hrvatskoj, Italiji i Austriji.

Prestižna nagrada

Društvo djeluje pretežno na području istarskog poluotoka i želi prikazati multikulturalnost Istre pozivanjem stvaratelja iz Hrvatske i Italije u Sloveniju, ali i kao gost ili organizator na manifestacijama u Italiji i Hrvatskoj. Pored redovnih tijela, u njemu djeluje redakcija Istarskog biografskoga leksikona i sekcija za izdavačku djelatnost Histria Editiones.

Aktivno sudjeluje na sajmovima knjiga, na kulturnim i znanstvenim događajima, organizira vođene obilaske kulturne baštine i priređuje izložbe, sudjeluje u nacionalnim i međunarodnim programima, Dani europske kulturne baštine, Europska godina kulturne baštine, Ta veseli dan kulture, Noć muzeja i drugo.

Dodjeluje i godišnju nagradu Opus Histriae za najbolje djelo o istarskoj povijesti, umjetnosti ili kulturi te priznanje Summa Histriae za zasluge u profesionalnoj karijeri na humanističkom području.

Za iznimne dosege u nadregionalnom djelovanju u humanističkim znanostima na cijelom području Istre, Hrvatska, Slovenija, Italija, Humanističko društvo za povijest, umjetnost i kulturu Histria 2017. godine dobilo je prestižnu nagradu Slovenskog muzejskog društva - Valvasorov karanfil.

Povezane vijesti

• Matijašić: Zanima me antičko razumijevanje pojma povijesti
• Znanje o ljudskoj genetici kroz povijest
• Predavanje o Puljštini od 1945. do 1947.