ZAGREB
Predstavljena knjiga Josipa Kosora "Moj prijatelj Stefan Zweig"
(Hina/EPA)
Dvojezično hrvatsko-njemačko izdanje knjiga Josipa Kosora "Moj prijatelj Stefan Zweig. Nepoznata pisma Josipa Kosora Stefanu Zweigu" predstavljeno je u četvrtak u Matici hrvatskoj u Zagrebu.
Knjigu su predstavili priređivač Ivica Matičević, prevoditelji Tihomir Glowatzky i Marta Glowatzky Novosel, akademik Boris Senker, glavni urednik Luka Šeput te predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran.
Gavran je istaknuo kako je Kosor iznimno vrijedan dramski pisac, čija je biografija zgodna i za cjelovečernji film. Djela su mu izvođena po cijelom svijet, družio se s ljudima koji su bili vrh europske književnosti, a proputovao je cijeli svijet, napomenuo je Gavran.
Priređivač knjige Ivica Matičević napomenuo je kako se radi o potpuno nepoznatim pismima hrvatskoga književnika Josipa Kosora glasovitom austrijskom piscu Stefanu Zweigu. Pisma su, istaknuo je, otkrivena posve slučajno tijekom ožujka 2020. godine u sveučilišnoj knjižnici u saveznoj državi New York.
Posrijedi je rukopis od 111 pisama i razglednica napisanih od 1909. do 1938., u godinama kada je Kosor boravio u Beču i Njemačkoj do Zweigova odlaska u Brazil, rekao je Matičević dodavši kako su pisana na njemačkom jeziku, s teško čitljivim Kosorovim rukopisom, koji je pročitan tek uz mnoštvo konzultacija s izvornim govornicima njemačkog jezika.
Ocijenio je kako pisma pokazuju da je Kosor bio uronjen u maticu europskih umjetničkih zbivanja u vrijeme avangarde i moderne književnosti kao ni jedan hrvatski pisac u to vrijeme. Iz pisama je razvidna njegova bliska suradnja s Blanchardom, Stanislavskim, Bahrom i Przybyszewskim, vodećim intelektualcima toga doba, dodao je.
Glowatzky je napomenuo kako mu je problem bio uopće pročitati pisma te dodao kako je prvo pismo u odnosu na druga bilo u izvrsnom stanju, a pisano je krasopisom. Kosor se u tom pismu trudio ostaviti pozitivan dojam na Stefana Zweiga, rekao je dodavši kako mu je problem u čitanju i prevođenju dolazio sa svakim novim pismom.
Istaknuo je kako je nekim pismima mogao pročitati samo naslov te dodao kako se za pomoć morao obrati muzejskim stručnjacima koji se bave odgonetanjem i čitanjem nečitljivih rukopisa.
Marta Glowatzky Novosel istaknula je kako se Kosor u pismima na svojevrstan način dodvoravao Zweigu, ovisio je je o njegovoj novčanoj pomoći te plasmanu svojih djela na europskom području. Pisma su se sadržajno mijenjala kako se mijenjao i njihov odnos, napomenula je dodavši kako se po frazemima vidi da Kosor vrlo često prevodi misleći na hrvatskom jeziku.
Po Senkerovim riječima iz pisama se može iščitati vrlo visoka Kosorova samosvijest. On je doista odlučio uspjeti i njegovi su ciljevi bili vrlo visoko postavljeni, rekao je dodavši kako ga nije zanimalo neko malo pokrajinsko, amatersko kazalište jer je htio odmah do velikih zemaljskih kazališta.
Tražio je od Zweiga, smatra Senker, da ga zastupa i zagovara te poveže s dramaturzima i redateljima. Pitanje je kako je taj dekadentni Beč nešto u Kosoru prepoznao, rekao je Senker dodavši kako je na to prepoznavanje utjecao njegov temperament i izgled.
Knjigu je objavila Matica hrvatska u biblioteci Posebna izdanja.
Josip Kosor rođen je u Trbounju kraj Drniša 1879., a umro u Dubrovniku 1961. U književnosti se javio pripovijetkama, a najveći doprinos hrvatskoj književnosti dao je kao dramatičar. Napisao je više drama, među kojima "Požar strasti" i "Maske na paragrafima".
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
