U sklopu programa četrnaeste Noći knjige, manifestacije koja se priređuje u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava i Dana hrvatske knjige, u Gradskoj knjižnici Umag gostovali su osječki književnici Paula i Goran Rem.

Kako nam je ispričao ravnatelj knjižnice, inače i sam književnik i prevoditelj, Neven Ušumović "Paula Rem (1995.) u susretu je sa srednjoškolcima predstavila svoj posljednji roman 'Kad se večernje sjene izdulje' (Meandar media), dok je Goran Rem (1958.) sudjelovao u predstavljanju knjige 'Pjesme o nama' (izdanje Gradske knjižnice Umag i Ogranka Matice hrvatske Umag) Ive Balentovića (Županja, 1913. – Županja, 2001.), slavonskog književnika koji je od početka šezdesetih godina prošlog stoljeća živio i stvarao u Umagu".

Čovječnost i solidarnost

- Oba ova susreta veliki su kulturni događaji za Umag, ne samo zbog toga što su mali istarski grad posjetili jedni od najuglednijih predstavnika osječkog književnog i akademskog života. Naime, budući da je prva srednja škola u Umagu otvorena prošle godine, susret učenika s Paulom Rem prvi je književni događaj organiziran za umaške srednjoškolce uopće. U razgovoru s ovom sofisticiranom fantastičarkom, inače asistenticom na Odsjeku za kulturu, medije i menadžment Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, učenici su prateći radnju romana naučili što je distopijski žanr u književnosti i filmu, na koji način novi mediji utječu na književno stvaranje i koje mogućnosti mladima danas pruža književnost i umjetnost za odrastanje i stručno profiliranje, kazao nam je Ušumović.

Predstavljanje knjige Ive Balentovića "Pjesme o nama", pak, događaj je koji daleko nadilazi umaške lokalne okvire, nastavlja Ušumović, na što je osječki sveučilišni profesor Goran Rem, autor studije "Balentovićeva egzistencijska i tematska dijagonala hrvatskoga geokulturnog eticiteta i esteticizma" objavljene kao jedan od popratnih tekstova u promoviranom izdanju, ukazao već svojim prisustvom.

Književni program slavonskih autora (Snimio Mijat Gavran)

- U umaškom izdanju "Pjesama o nama" Ive Balentovića objavljen je faksimilni pretisak istoimene knjižice koja je kružila među izabranim čitateljima krajem 1945. godine u Zagrebu. Riječ je o intrigantnom književnopovijesnom otkriću pjesama autora koji se kao književnik afirmirao između dva svjetska rata, ali je zbog suradnje s režimskim medijima u NDH nakon završetka Drugog svjetskog rata osuđen na pet godina zatvora. Naime, u ovoj povratničkoj, neobjavljenoj knjižici Balentović izrijekom osuđuje "krvavi Jasenovac, Lepoglavu" i pjeva uzdižući čovječnost, solidarnost i osobni integritet pojedinca; "to su pjesme teške jučerašnjice, za današnjicu, za današnji život", kako piše sam autor. Niz pitanja pokreće objavljivanje ovih Balentovićevih pjesama. Uvod u tu složenu književnopovijesnu problematiku okupljenoj publici dali su tri autora popratnih priloga umaškog izdanja. Dr. sc. Goran Rem u svojoj je studiji ocrtao život i djelo Ive Balentovića smještajući ga u okvire "slavonskog teksta hrvatske književnosti", dr. sc. Božidar Cvenček potpisuje poetičku analizu objavljenih pjesama, navodi Ušumović, koji je napisao književnopovijesni esej u kome prati mijene Balentovićevog autorskog profila od njegove prve knjige "Život za opanke" (1936.) do "Pjesama o nama".

Slavonski književni krug

Fokus ove večeri bio je na činjenici da su Umažani prvi put mogli upoznati i čuti Gorana Rema, koji je ne samo jedan od najvažnijih istraživača povijesti slavonske književnosti, nego čuva i živu uspomenu na Ivu Balentovića.

Goran i Paula Rem (Snimio Mijat Gavran)

- Kao bliski prijatelj njegovog oca, također književnika, Vladimira Rema (1927. – 2011.), Balentović je bio česti gost u njihovoj kući. Balentović je, kako je rekao Rem, imao auru "zabranjenog hrvatskog pisca", bio je čovjek koji je dostojanstveno podnosio svoju rubnu poziciju, stvarao i djelovao na zaštiti autonomije književnog stvaranja u svom unutarnjem egzilu. Upravo je slavonski književni krug zaslužan za to što je Balentović dobio velika priznanja na kraju svog životnog vijeka: godine 1997. nagrađen je za životno djelo na Danima Josipa i Ivana Kozarca u Vinkovcima, a tri godine kasnije i na Pjesničkim susretima u Drenovcima za trajan doprinos hrvatskoj književnosti. Kao što i novo umaško izdanje pokazuje, čitanje Balentovićevog opusa tek je pred "nama", zaključuje Ušumović.