"Projekcije" su zamišljene kao skupna izložba koja obuhvaća radove koji su usmjereni upravo na nasljeđe eksperimenta u okviru Motikinog opusa. Kako bi naglasili povijesni kontekst, u dijalog s Motikom ovom prilikom stupaju radovi njegovih suvremenika iz Hrvatske i s međunarodne scene, povezujući ga s eksperimentom u pokretnim slikama (Stan Brakhage, Zlatko Hajdler, Aleksandar Srnec), ističu kustosice izložbe Branka Benčić i Sabina Salamon
Izložba "Projekcije: Motika, Brakhage, Srnec" s podnaslovom "Antun Motika i nasljeđe eksperimenta" bit će otvorena u petak, 15. veljače, u 20 sati u Gradskoj galeriji Pula u Kandlerovoj ulici. Kustosice ove značajne izložbe su povjesničarke umjetnosti Branka Benčić i Sabina Salamon.
Sagledavanje u suvremenom kontekstu
- Izložba "Projekcije" okuplja izbor radova Antuna Motike (Pula, 1902 – Zagreb, 1992) kojima se aktualizira i kontekstualizira manje poznat i neistražen opus eksperimenata koji su nastajali u kontinuitetu od početka četrdesetih do sredine osamdesetih godina. U tom su periodu bili javno pokazani samo jedanput, u zagrebačkoj galeriji Centar 1968. godine pod nazivom "Svjetlosni odrazi".
Gostovanje izložbe u Puli naslanja se na izložbu "Projekcije" riječkog Muzeja moderne i suvremene umjetnosti (2017) i realizacije istoimene izložbe u galeriji ŠKUC u Ljubljani (2018), a predstavlja njezin sažeti dio usmjeren na avangardna umjetnička istraživanja rada sa svjetlom, projekcijama i filmom, te okuplja historijske radove Aleksandra Srneca, Zlatka Hajdlera, Antuna Motike i Stana Brakhagea, sagledavajući ih u suvremenom kontekstu.
Izložba predstavlja logičan nastavak Motikine zakašnjele, ali sada već izvjesne revalorizacije, ističu Branka Benčić i Sabina Salamon. One naglašavaju da usmjeravajući interes izvan uspostavljenog umjetničkog kanona unutar kojeg funkcionira opus Antuna Motike, u izloženim radovima prepoznaju suvremen i inovativan odnos prema vizualnom jeziku, težnju za umjetničkim istraživanjima i eksperimentom.
- Odnosi slika iz projektora, eksperimenta, svjetlosti, vizualne glazbe, lirske, organske ili geometrijske apstrakcije kao istraživačka težnja umjetnika imaju dugu povijest, od Motion Painting (Slikarstva u pokretu) ili Raumlichtkunst Oskara Fishingera, luminokinetičkih istraživanja Laszla Moholy Nagyja, preko ručno bojanih eksperimentalnih filmova Stana Brakhagea do apstraktnih filmova Aleksandra Srneca, GEFF-ovske Kariokineze Zlatka Hajdlera
"Projekcije" su zamišljene kao skupna izložba koja obuhvaća radove koji su usmjereni upravo na nasljeđe eksperimenta u okviru Motikinog opusa. Kako bi naglasili povijesni kontekst, u dijalog s Motikom ovom prilikom stupaju radovi njegovih suvremenika iz Hrvatske i s međunarodne scene, povezujući ga s eksperimentom u pokretnim slikama (Stan Brakhage, Zlatko Hajdler, Aleksandar Srnec), a ukazuju na nedovoljno prepoznat i istražen inovacijski i anticipatorski potencijal Motikinih luminoeksperimenata u kontekstu suvremene produkcije.
Kontinuitet eksperimentalnih praksi
"Projekcije" tako predstavljaju izbor iz fragmentarne panorame svjetla iz projektora, postavljajući Motiku na liniju kontinuiteta eksperimentalnih praksi, pišu u predgovoru kataloga izložbe Branka Benčić i Sabina Salamon
Djela za izložbu posuđena su i iz Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb, Kolekcije Marinko Sudac, Hrvatskog filmskog saveza i Lightcone Paris. Izložba se realizira u suradnji MMSU Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Rijeka, Zbirke umjetnina Grada Pule i Apoteke – Prostora za suvremenu umjetnost. Izložbu prati i publikacija "Projekcije", dvojezično hrvatsko-englesko ilustrirano izdanje tiskano na 110 stranica s tekstovima Branke Benčić i Sabine Salamon u izdanju MMSU Rijeka, a suizdavač je Grad Pula. Prema najavi, knjiga će biti dostupna na otvaranju izložbe. (B. Ć. J.)