Stihovima i glazbom istarske kantautorice Elis Lovrić, u subotu je u Vižinadi otvoren 28. Susret čakavskih pjesnika Verši na šterni. Dugogodišnji kontinuitet ove manifestacije i njezino neumorno širenje i izvan granica istarskog poluotoka, samo je potvrda da čakavska riječ ima svoje čvrsto mjesto među njezinim govornicima, a manifestacija Verši na šterni pokazatelj je da nema granica među brojnim čakavskim dijalektima, izvješćuju organizatori iz Gradske knjižnice Poreč.

Brojni pjesnički izričaji

Tako su ove godine na Batistelinoj šterni u Vižinadi svoje stihove kazivali: Vanesa Aničić, Vladimir Bačac, Avelina Damijanjević Draguzet, Mladen Doblanović, Drago Draguzet, Diana Erman, Davorka Flego, Majda Fradelić, Ana Galant, Nada Galant, Antonela Grizila, Roberta Ivančić, Živka Kancijanić, Josip Klarić, Dheeba Kožljan Škabić, Vesna Milan, Tomislav Milohanić (Slavić), Ina Padovan, Josip Pariž, Ana Marija Pavlović, Marija Peruško, Vesna Petrić Terzić, Rina Repanić Gotal, Marija Ribarić, Nerina Saulig i Josip Vretenar. Uz pjesnike iz Istre, u Vižinadi su poeziju kazivale i pjesnikinje s Visa, Korčule i iz Splita.

U ime domaćina, Općine Vižinada, goste je pozdravio načelnik Marko Ferenac istaknuvši kako je Vižinada desetljećima ponosan domaćin ove manifestacije i da ih svake godine nanovo vesele novi pjesnički izričaji brojnih gostiju.

Irides Zović, ravnateljica Gradske knjižnice Poreč, u ime organizatora ove manifestacije i nakladnika istoimene zbirke pjesama, osvrnula se na početke Verši i prisjetila se nedavno preminulog, neumornog Drage Orlića, idejnog začetnika Verši na šterni i pjesnika koji je uvijek rado sudjelovao u njihovoj dugoj tradiciji.

Pjesnik Drago Draguzet potom je kazivao stihove posvećene Orliću "Ča je reka Drago?"

Trud i entuzijazam

Vrijednost ove manifestacije prepoznaju i svoju podršku daju Upravni odjel za kulturu i zavičajnost Istarske županije te Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske. Na susretu je prisutne pozdravio pročelnik za kulturu Istarske županije Vladimir Torbica, pohvalivši trud i entuzijazam svih onih koji su ovakvu manifestaciju održali i razvijali je.

"Kada ponestane čakavskih riječi, često za izražavanje najdubljih emocija, mnogi autori posežu za novim tvorbama ili zaviruju u stare hrvatske rječnike koji kriju leksičko blago "jezika slovinskoga" (kao što su to mnogo puta činili Danijel Načinović, Slavko Kalčić prevodeći Danteovu "Božanstvenu komediju" ili Drago Orlić u prepjevu "Knjige o Jobu"). Tako je i kod ovih pjesnika koji su za svoj izričaj odabrali materinski idiom u kojem se najekspresivnije i najjednostavnije mogu izraziti. U prošlome je stoljeću pisati čakavštinom značilo braniti svoj identitet, označiti teritorijalnu pripadnost i samosvojnost, danas pjesnici progovaraju materinskom riječju sa željom da ona ne utihne ili nestane", rekla je dr.sc. Lina Pliško, ovogodišnja izbornica Verši na šterni, redovita profesorica i nositeljica više kolegija na Filozofskom fakultetu u Puli.

Ove je godine svojih 227 novih i neobjavljenih pjesmama prijavilo 84 autora, a izbornica Lina Pliško je izabrala njih 50, čiji su radovi uvršteni u ovogodišnju zbirku. Ovogodišnje likovno rješenje zbirke "Verši na šterni" potpisuje prof. Andi Pekica, a grafičko rješenje i oblikovanje povjereno je Enriki Vežnaver Vidović iz studija "Na broju 8", a okupljene je na trgu u Vižinadi, kroz ovu osebujnu pjesničku večer vodila Martina Pereša.

Pokrovitelji ove vrijedne manifestacije su Grad Poreč, Istarska županija - Upravni odjel za kulturu i zavičajnost te Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.

Povezane vijesti

• "Dnevnik Renije Spiegel": ŽELJA ZA ŽIVOTOM U VREMENIMA BEZ IZLAZA
• KNJIŽEVNI NOVITETI: "Olive, iznova", nastavak priče o Olive Kitteridge
• Tomislav Milohanić: Prioritet je estetska kvaliteta, poetska struna u tkivu pjesme koja donosi dašak svježine sa što manje općih mjesta