Ovogodišnji izbornik XXX. Susreta čakavskih pjesnika "Verši na šterni"
Tomislav Milohanić: Prioritet je estetska kvaliteta, poetska struna u tkivu pjesme koja donosi dašak svježine sa što manje općih mjesta
Tomislav Milohanić izabrao je pjesnike za ovogodišnji susret (Snimio Milivoj Mijošek)
Gradska knjižnica Poreč i Općina Vižinada organiziraju XXX. Susret čakavskih pjesnika "Verši na šterni" i promociju istoimene zbirke pjesama, koji će se održati u subotu, 10. lipnja u 18.30 sati u Vižinadi na Battistellinoj šterni.
Organizator, Gradska knjižnica Poreč, svake godine raspisuje natječaj kojim poziva pjesnike koji pišu na čakavštini da pošalju svoje nove, neobjavljene pjesme. Uvaženi izbornik izabire najuspješnije, čiji stihovi ostaju trajno zabilježeni u zajedničkoj zbirci sudionika susreta "Verši na šterni", koja predstavlja vrijednu ostavštinu pjesnika iz različitih krajeva čakavskog idioma. Kako bi se postigla što veća objektivnost i raznolikost, svake je godine izbornik drugi stručnjak poznavatelj književnosti. Ovogodišnji izbornik, Tomislav Milohanić, između pristiglih 314 novih i neobjavljenih pjesama iz pera 126 autora, izabrao ih je 91 za tiskanje u zbirci. Bio je to povod za razgovor s njim.
- Kako je protekao ovogodišnji izbor pjesama?
- S obzirom na važnost i značaj ovog kulturnog događaja i pjesničke manifestacije - tri desetljeća kontinuiteta, promišljanja, (pre)osmišljavanja, nadopunjavanja, mijene; gorljivog nastojanja da se okuplja, sačuva i proklamira živa čakavska pjesnička riječ – bio sam svjestan koliko me zahtjevan i izazovan zadatak čeka. Ove godine, na XXX. Verše na šterni odazvao se velik, rekordan broj pjesnika, čak 126 (35 pjesnika i 91 pjesnikinja) s ukupno 314 pjesama. Izabran, znači u zbirku ulazi 91 autor/ica (24 pjesnika, 67 pjesnikinja), svaki s po jednom pjesmom. Od ukupno uvrštenih, dvije trećine su iz Istre (deset iz Pule, šest iz Rovinja, isto toliko iz Žminja, pet iz Labina, četiri iz Poreča...), a jedna trećina iz drugih krajeva Hrvatske i dijaspore (od Jesola u Italiji do Švedske; Zagreba, Rijeke, Stari Grada, Splita, Jelse, Vela Luke do Visa). Zanimljiv podatak: koliko je sadašnjih autora zastupljeno u prvih desetak zbirci – npr. u prvoj tri, u petoj sedam, u dvanaestoj sedamnaest...
- Čime ste se najviše vodili u selekciji, osim dakako kvalitetom?
- Prioritet mi je dakako bila estetska kvaliteta, poetska struna u tkivu pjesme koja donosi dašak svježine sa što manje općih mjesta. Raskošna fuga čakavske poezije u živopisnoj različitosti govornih inačica, varijateta, motiva, stilova, zažuborila je i ove godine novom vitalnošću i svježinom.
- Koji su motivi prevladavali?
- Raznorazne teme, svakodnevica i putositnice, uranjanja u uspomene, neiscrpno vrelo ljubavi, zavičajne nježnosti, toponimi djetinjstva, snovi i čežnje, mudroslovne refleksije, neodoljiv zov riječi, vedute i pejzaži, produhovljene emocije... ozareni doživljaji, pohrana povlaštenih trenutaka, fokusiranje opsesivnih slika...
- Kakvo je stanje u pjesništvu u Istri danas?
- Čakavska poezija živi i traje ponajprije kao neumornost i trajnost pamćenja; kao lirska memorija mikrokozmosa djetinjstva i zavičaja. U postmodernizmu nekih autora, poezija na dijalektu je poetska igra i nadogradnja. Stanje pjesništva u Istri danas? Knjige izlaze, puno slobodnih 'strijelaca', puno štiva i pjesama, a sve manje poezije.
- Dijalekt, kao literarna kategorija, kao što je rečeno godinama unazad, i dalje, eufemistički rečeno, donekle šepa?
- Dijalekt i dalje ostaje govor i jezik književnosti – literarna kategorija - ukoliko uspije na osebujan, originalan i kreativan način artikulirati umjetnički svijet autorov.
Tomislav Milohanić (Slavić) je književnik, prozaik, pjesnik, putopisac, scenarist. Uz brojna djela objavio je sljedeće zbirke pjesama: "Briskvin cvit iz bukalete", "Kantunali", "Glavnja vognja", "Cvjetni ožiljak duše", "Istarske priče i pjesme: Deštini i znamenja", "Ud kaštela do vruje=Od dvorca do vrutka=Dal castello alla fonte", "Ti si jedna nedopjevana pjesma", "Gremo mi puntari", "Da se oganj ne ugasi", "P. S. Dodir svjetlosti", "Frkalas" i "Svjetlokazi". Suautor je grafičko-pjesničke mape "Istarski rukopisi-Calligrafie istriane".
Zastupljen je u brojnim zajedničkim zbirkama i antologijama. Dobitnik je više nagrada i priznanja, a recenzent je i urednik više knjiga. Njegova zbirka "Deštini i znamenja" uvrštena u popis školske lektire. Pokretač je književnog susreta Badavca. Više je njegovih pjesama uglazbljeno. Prevođen je na strane jezike. Član je Društva hrvatskih književnika i Matice hrvatske.
Organizator manifestacije i izdavač zbirke je Gradska knjižnica Poreč, u čijoj je nakladi tiskano 600 primjeraka Verši. Ovogodišnje likovno rješenje potpisuje akademski slikar Vinko Šaina, a grafičko rješenje i oblikovanje povjereno je Enriki Vežnaver Vidović iz studija "na broju 8".
U 18.30 sati oko Battistelline šterne okupit će se pjesnici koji će kazivati svoje stihove, a izbornik će predstaviti zbirku te će tako ova vrijedna pjesnička manifestacija nastaviti svoju višedesetljetnu tradiciju.
Domaćin i suorganizator susreta je Općina Vižinada, a pokrovitelji manifestacije su Grad Poreč, Istarska županija – Upravni odjel za kulturu i zavičajnost te Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
