Limena glazba/Banda d'ottoni Rovinj-Rovigno i Ekomuzej-Ecomuseo "Batana" udružili su snage i u dvorani MMC 8. ožujka stvorili nezaboravnu večer u kojoj su se najljepši način ispreplele melodije, fotografije, sjećanja i emocije. Mnogobrojna publika i nadahnuti izvođači povezali su se osjećajem zajedništva proslavivši punoljetnost Koncerta Limene glazbe/Banda d'ottoni Rovinj-Rovigno povodom Međunarodnog dana žena.

Upravo zbog tih važnih datuma, inspiracije za poseban program nije nedostajalo. Kako je Limena glazbe/Banda d'ottoni Rovinj-Rovigno udruženje koje uz pomorsku tradiciju slavi i temeljnu ulogu žena u rovinjskoj zajednici rodila se ideja da koncert poprati izložba fotografija pod nazivom "Vignì sul mar, muriède..."/ "Žena, more i batàna..." "La donna, il mare e la batana...". Crno bijele fotografija i one u boji, daleka prošlost s kraja 19. stoljeća pa sve do današnjih trenutaka, lik žene u pokretu, u poslu, na moru, na batani, u društvu, s djecom, sve je to oživjelo riječi Bernarda Benussija koji u Dokumentiranoj povijesti Rovinja opisuje Rovinjce kao okretne i spretne ljude prodornog pogleda ukorijenjenog u duši, posebno u ženi koja se živo očituje u tonu glasa, u svakom pokretu tijela i u svakoj gesti. Iako u Rovinju-Rovigno nije bilo plemićkih kuća nego samo siromašnih i lijepih ljudi, Rovinjci su se isticali plemenitom ljepotom i povezanošću s morem koju su uspješno dočarale fotografije izložbe.

(Press)

Presjek najljepših rovinjskih tradicijskih pjesama u izvedbi Limene glazbe/Banda d'ottoni Rovinj-Rovigno s voditeljem Giuseppeom Pinom Bartolijem podsjetio je pak na važna i nezaboravna imena koja su svojim stvaralaštvom zadužila i obogatila Rovinj-Rovigno te istaknuo neka nova. Kroz bogati program s četiri glazbena gosta, Mandolinistica Comunita’ degli italiani-Zajednice Talijana "Pino Budicin", Tinom Jurman, Alessiom Giuricinom te Triom "Viecia Ruveîgno" mnogobrojnu publiku vodila je ravnateljica Ekomuzeja-Ecomuseo "Batana" i autorica izložbe Nives Giuricin. Pjesma za pjesmom iz bogate rovinjske glazbene riznice donosila je prisjećanje na velika imena kao što su Vlado Benussi, Antonio Nino Bartoli, Liliana Budicin Manestar, Anna Erman, Tea Salvi, Matteo Benussi, Piero Soffici te mnogi drugi.

Mladi glazbenici iz Mandolistica Comunita’ degli italiani- Zajednice Talijana "Pino Budicin" u čijim je rukama sigurna glazbena budućnost Rovinja-Rovigno, izveli su uz vodstvo Pina Bartolija skladbu "Nuvola" koja je otvorila koncert, a uslijedile su "Stasira al mar" koju je napisao maestro Piero Soffici, a aranžirao Alessio Giuricin. Potom su izveli "A Figarola" i "?ì bitinàde", dvije pjesme velikog maestra Vlade Benussija koje je aranžirao Giuseppe Pino Bartoli.

Za pjesmu "La batàna" ili danas poznatiju kao "La viècia batàna" može se reći da je najpoznatija rovinjska pjesma i himna svih Rovinjaca. Skladao ju je Amedeo Zecchi na tekst koji je napisao Giorgio Devescovi, a u ovoj posebnoj večeri izveli su je članovi Limena glazbe/Banda d'ottoni Rovinj-Rovigno u aranžmanu Giuseppea Pina Bartolija.

(Press)

Prije izvođenja još jedne poznate i drage pjesme "?ì bitinàde" koju je 1977. godine skladao maestro Vlado Benussi (aranžman za Limenu glazbu/Banda d'ottoni Rovinj-Rovigno napravio je Alessio Giuricin), došao je trenutak u kojem se publika s pomoću snimljenog materijala prisjetila jednog od najljepših rovinjskih glasova svih vremena Antonia Nina Bartolija, dugogodišnjeg člana SAC/KUD-a "Marco Garbin" i Limene glazbe/Banda d'ottoni Rovinj-Rovigno koji je preminuo prije točno 25 godina. Mogao se čuti i poseban ženski glas gospođe Anne Erman uz čije se ime veže veliki doprinos rovinjskoj zajednici u pjevanju i folklornom kazalištu. Njezin doprinos ima dodatnu dimenziju jer je bila porijeklom iz Žminja, no to se nije pokazalo kao prepreka u nastojanjima da očuva baštinu grada u koji se doselila i čija ju je zajednica dočekala raširenih ruku. Naravno, nezaobilazno je bilo podsjećanje na velikana rovinjske glazbe, maestra Vladu Benussija kroz snimke u kojima govori o spontanosti i posebnosti rovinjskih pjevača, o svojoj glazbi, načinu skladanja, umjetnosti i i ljubavi prema očuvanju tradicije.

Uvod u drugi nastup večeri bilo je prisjećanje na rovinjskog slavuja koji je zauvijek utihnuo upravo u noći s 8. na 9. ožujka, a to je Liliana Budicin Manestar. Pjevajući od malih nogu, upijala je nadahnuće rovinjskih žena i ljepotu rovinjskog pjevanja koje je kroz život pronosila u zemlji i svijetu.

Baš poput nje, druga gošća koncerta od malena odrasta s glazbom, a prepoznata je po svom prekrasnom glasu. Tina Jurman, učenica četvrtog razreda talijanske osnovne škole "Bernardo Benussi" i članica Mini pjevača Comunita’ degli italiani-Zajednice Talijana "Pino Budicin" bez imalo treme, ali s puno žara izvela je za početak pjesmu "Li ven soûn par li Ca?àle" koju je napisao Alvise Rismondo, dok glazbu potpisuje Giuseppe Peitler, dugogodišnji voditelj Limene glazbe/Banda d'ottoni Rovinj-Rovigno od 1900. godine do Prvog svjetskog rata. Ova pjesma nastala je pod naslovom "Li muriède ruvignì?e" i dočarava lik rovinjske žene sa svim njezinim navikama, karakteristikama i običajima. Drugu pjesmu koju je Tina Jurman energično izvela uz pratnju Limene glazbe/Banda d'ottoni Rovinj-Rovigno bila je "La banda della mia città". Nju su za rovinjsku Limenu glazbu skladali i aranžirali maestro Vlado Benussi i njegova supruga Biba Benussi. Većina njegovih pjesama dio je današnjeg rovinjskog folklora na raznim područjima, posebice u izvedbama SAC/KUD-a "Marco Garbin" Comunita’ degli italiani-Zajednice Talijana "Pino Budicin". Publika je u nastavku imala prilike čuti još dva njegova glazbena dragulja, pjesmu "A Figarola" i dirljivu "Rovigno, tesoro" u izvedbi Limene glazbe/Banda d'ottoni Rovinj-Rovigno.

(Press)

Ako u Rovinju-Rovigno postoji ženski lik poznat u cijelom svijetu, to je zasigurno zaštitnica grada Sv.Eufemija koja je ovjekovječena u raznim rovinjskim pjesmama poput onih koje je maestralno izveo Alessio Giuricin, treći gost večeri. Od svoje treće godine kada je prvi put nastupio kao solist, svojom svestranošću, talentom i angažmanom Alessio promovira i čuva rovinjsku tradicijsku glazbu Rovinja-Rovigno. To je dokazao i time što je svoju sveučilišnu karijeru nastavio s diplomom iz muzikologije i kulturne baštine s temom „Rovinjska vokalna tradicija jučer i danas".

Prva pjesma koju je publika nagradila snažnim pljeskom bila je pjesma "Ruveîgno" Piera Sofficija, rovinjskog maestra i skladatelja čija se 105. obljetnica rođenja obilježava ove godine. Maestro Soffici bio je poznat diljem svijeta i radio je s nekima od najvećih talijanskih pjevača prošlog stoljeća kao što su Caterina Casselli, Orietta Berti, Mina i Iva Zanicchi. Druga pjesma kojom je Alessio Giuricin zaslužio još jedan aplauz bila je omiljena "Santa Eufemia". Napisao ju je Danijel Načinović, a uglazbio Maurizio Di Capua. Pjesmi je uspjeh donio nastup Tonyju Cetinskom na Festivalu Melodije Istre i Kvarnera 1993. godine. Obje pjesme aranžirao je Giuseppe Pino Bartoli.

Posljednji gosti koncerta bili su članovi vokalno instrumentalnog Tria "Viècia Ruve?gno" sastavljenog od rovinjskih glazbenika koji, već dugi niz godina i u raznim sastavima i formacijama, promoviraju tradicijske pjesme rovinjskog repertoara. Čine ga: Alessio Giuricin, Teodor Tiani i Giuseppe Pino Bartoli.

(Press)

Prije njihovog nastupa, još jednom su se kazaljke vratile unatrag, a snimke su podsjetile na Teu Salvi i njezinog supruga Matte Uccia Benussija, dva čvrsta stupa KUD/SAC-a "Marco Garbin" i dva nezaboravna zaljubljenika u rovinjsku tradiciju. Trio je predstavio pjesmu: "Vièn, Fiamìta" koju je skladao Maestro Carlo Fabretto 1908. godine u čast svojoj supruzi Eufemiji Tromba. Potom je uslijedila "A caramài", skladba iz 1977. godine maestra Vlada Benussija koja donosi sugestivnu sliku spajanja mira i uživanja na moru u nadi dobrog ulova.

Treća pjesma ujedno je bila i najsnažnija glazbena poveznica s brojnim fotografijama koje su svojim motivima pratile svaku notu. Pjesmu koja nosi naziv "Vignì sul mar, muriède", simbolično, napisala je žena Angela Nider, namijenivši je ženama i slavlju veze ljepšeg spola i mora. Njezin tekst je daleke 1927. godine uglazbio Carlo Fabretto, no pri kraju večeri odjeknula je jednakom ljepotom i u suvremenom trenutku izvođenja.

Trio "Viècia Ruve?gno" u pratnji Limene glazbe/Banda d'ottoni Rovinj-Rovigno odsvirao je i pjesmu "Cùme cièpi" s tekstom rovinjskog pjesnika Ligia Zaninija te pjesmu "Ufièmia". Obje je skladao maestro Piero Soffici čiji se glas mogao čuti u izvedbi bitinàde u kojoj je, snimajući se više puta, sve glasove izveo sam stvorivši jedinstveni glazbeni doživljaj.

Mnogi rovinjski pjesnici bili su nadahnuti likom žene pa je kao podsjetnik na njih ravnateljica Ustanove-Istituzione "Kuća o batani-Casa della batana", Nives Giuricin, recitirala pjesmu Mattea Uccia Benussija "8. marso – la festa de li fimane".

Kulminacija nezaboravne i emotivne večeri u kojoj su podjednako uživali i izvođači i publika povezani neodoljivom snagom glazbe i ispunjeni poštovanjem prema ženskoj snazi i nježnosti, bile su još dvije pjesme. Nakon "Nuvole", poznate rovinjske pjesme s početka prošlog stoljeća koju je maestro Giuseppe Pino Bartoli aranžirao u swing verziji za Limenu glazbu/Banda d'ottoni Rovinj-Rovigno, uslijedila je i jedna premijera. Po prvi put je predstavljena himna Limene glazbe/Banda d'ottoni Rovinj-Rovigno koju je skladao Alessio Giuricin tijekom 2020. godine. Ova skladba nastala je u razdoblju pandemije Covida i posvećena je svim članovima gradskog orkestra koji su kroz svoje dugo djelovanje od gotovo 155 godina dali svečani i veseli doprinos brojnim manifestacijama u gradu Rovinju-Rovigno i šire. Himna je inspirirana s četiri povijesna razdoblja postojanja Limene glazbe/Banda d'ottoni Rovinj-Rovigno: od veličanstvenih austrijskih koračnica s kraja 19. stoljeća, citata iz pjesama kao što su "Inno all’Istria" i "Faviela el sapadur" elementa istarskih popularnih pjesama, do na, kraju, sola dvoglasnih truba koje podsjećaju na one prisutne u grbu Limene glazbe/Banda d'ottoni Rovinj-Rovigno.

Oduševljena publika pod snažnim je dojmom srdačnim i glasnim aplauzom pozdravila sve sudionike uživajući u ovom vrhunskom susretu tradicije i kulture, te potom razgledala zidove MMC-a na kojima su im fotografije približile životne priče i iskustva žena koje, poput batane, snagom i odlučnošću plove kroz životne izazove. Izloženo je sedamdesetak fotografija mnogobrojnih autora, a njih dvadesetak preneseno je u Ekomuzej-Ecomuseo "Batana" gdje se mogu razgledati do 15. travnja 2025.