MINJI KRALJIĆ
Nada Galant autorica prijevoda remek-djela Antoinea de Saint Exupéryja "Mali princ": UČINILO MI SE DA JE MINJI KRALJIĆ TU NEGDJE POLI PETEŠLJARI I DA SE POMINJA PO NAŠE
"Mali princ" je preveden na brojne svjetske jezike. Na hrvatski standardni jezik prevelo ga je pet uglednih hrvatskih prevoditelja, među kojima književnik i akademik Luko Paljetak 2000. godine. Preveden je na gradišćanski hrvatski dijalekt, preveden je na kajkavski, a nedavno, početkom ove godine, je preveden i na čakavski dijalekt Hrvatskog primorja - dali su mu naziv "Mići princ", kazao je urednik Šiklić. "Svima njima pridružuje se večeras izvrstan prijevod naše antologijske pjesnikinje Neda Galant na žminjsku čakavštinu
David Ivić, Vilma Zohil Unukić, Josip Šiklić, Tomislav Milohanić i Nada Galant (Snimila Angela Jeličić Krajcar)
- Knjiga nije hrana, ali je poslastica. To je jedna misao našeg Tina Ujevića, kazao je uvodno tajnik Čakavskog sabora i urednik knjige Josip Šiklić na predstavljanju prijevoda remek-djela Antoinea de Saint Exupéryja "Mali princ" odnosno "Minji kraljić" u sklopu obilježavanja Dana Općine Žminj.
Jedna je takva poslastica, dakle, prevedeni roman na žminjsku čakavicu pjesnikinje Nade Galant, predstavljena u Čakavskoj kući koja je bila pretijesna da primi sve zainteresirane ljubitelje književnosti, ali i domaće besede.
Sjajan predložak za zavičajnu nastavu
- "Mali princ" je preveden na brojne svjetske jezike. Na hrvatski standardni jezik prevelo ga je pet uglednih hrvatskih prevoditelja, među kojima književnik i akademik Luko Paljetak 2000. godine. Preveden je na gradišćanski hrvatski dijalekt, preveden je na kajkavski, a nedavno, početkom ove godine, je preveden i na čakavski dijalekt Hrvatskog primorja - dali su mu naziv "Mići princ", kazao je urednik Šiklić. "Svima njima pridružuje se večeras izvrstan prijevod naše antologijske pjesnikinje Neda Galant na žminjsku čakavštinu koja predstavlja najstariji sloj slavenskog govora u Istri", ocijenio je Šiklić.
- Kad sam prvi put u rukopisu čitala "Minjega kraljića" učinilo mi se da je tu negdje poli Petešljari, da se pominja po naše i ponaša se kako i mi. To je novi "Minji kraljić", kazala je lektorica knjige Vilma Zohil Unukić. "Sigurna sam da će ovaj tekst knjige pretraživati dijalektolozi, studenti, doktorandi, te da će to biti sjajan predložak za zavičajnu nastavu u Istri: od vrtića, osnovne škole, pa i srednje škole", nastavila je Zohil Unukić napomenuvši da "znamo da nam fali puno besed", te ovaj prijevod nije bilo nimalo lako obaviti, "ali čitajući imamo osjećaj da je kod Nade to teklo nadahnuto i lako" i da je to kao vrsna pjesnikinja obavila "poštujući leksičku, morfološku i naglasnu posebnost, ušla u dušu jednog i drugog jezika, a to je vrlo važno".
- Čitao sam "Malog princa" u više navrata, u više izdanja, u različitim životnim dobima, i kao učenik, i kao student, i kao odrastao, i svaki sam ga put doživio drugačije, posebnije. U šestom hrvatskom izdanju točno prije 40 godina, između ostalog pisalo je za ovo jedinstveno i po mnogo čemu začudno djelo, ne samo za djecu već i za odrasle, da od trenutka kada je roman objavljen 1940. godine pa do naših dana "Mali princ" nije izgubio ništa od svoje ljepote, svježine i univerzalnog značenja, kazao je književnik i autor pogovora Tomislav Milohanić, a tome je tako što se čovjek nije mnogo promijenio i da se vraća na vlastiti izvor u djetinjstvu.
Veliki događaj za Žminj
- Neću govorit o grafičkom oblikovanju knjige. Nju ćete pretpostavljam kupiti, dobiti ili ukrasti, pa ćete vidjeti jesam li napravio dobar posao, kazao je grafički oblikovatelj David Ivić. Na promociju je donio "Božanstvenu komediju" Dante Alghierija koju je svojedobno na roverski, južnoistarsko čakavski dijalekt preveo pokojni istarski književnik Slavko Kalčić. "Negdje početkom godine dobio sam e-mail od profesora s Cambridgea koji se cijeli svoj profesionalni život bavi Danteom. Doznao je za prijevod Dantea na čakavski dijalekt i zamolio da mu pošaljem, što sam i učinio", kazao je Ivić istaknuvši da će jednaku takvu težinu imati i Galantin prijevod "Malog princa".
- Jako san imela strah ovaj dan, kako će to ispast, i sporadi korone i svega. Hvala čuda ča ste prišli, kazala je autorica prijevoda Nada Galant koja se zahvalila poimenično svima koji su, osim nje same, zaslužni za knjigu. "Mož mi je reka libar je jako, jako liepo ispa. Jako su se svi potrudili. Preliepo je to ispalo. Sad si samo ti kriva ko ča ne valja", kazala je Galant i nasmijala publiku.
- Znali smo da je čakavski sa svim svojim varijetetima jezik na koji se mogu prevoditi i klasici. Nakon već nekoliko primjera danas predstavljamo "Maloga princa" na žminjskoj čakavštini. Veliki je to događaj za Žminj, čakavštinu i književnost, kazao je predsjednik Čakavskog sabora Robert Matijašić.
- U Istri imamo tri zaštićena govora: labinjonski, prije desetak dana istroveneto i žminjski. Unutar toga područje koje najviše štiti svu tu našu bogatu raznolikost i koje najviše čuva svoju zavičajnost, bez ikakvog laskanja, je Žminjština. Svaki put kad čovjek dođe u Općinu Žminj, osjeti se kao da je doma. Od srca čestitam gospođi Galant, jer svaki put kad ona čita svoje pjesme to je poseban doživljaj i naglašavam da je ovo izuzetan kulturološki događaj, kazao je županijski pročelnik za kulturu Vladimir Torbica.
- Teta Nada, kažem teta Nada, jer mi je suseda i jer se znamo cieli život. Oduševljava iz godine u godinu, a ove godine mislim da je s prijevodom "Maloga princa" odnosno "Minjeg kraljića" stvarno preskočila i ovu letvicu koja je visoko bila postavljena, kazao je žminjski općinski načelnik Željko Plavčić.
U prigodnom programu nastupili su učenici žminjske Osnovne škole "Vladimir Gortan" na roženicama su izveli veliku polku, polku, balun, pjesmu "Oj Tonina" te su recitirali i izvodili dijaloge iz "Malog princa" na hrvatskom standardnom jeziku i "Minjeg kraljića" na čakavštini. Knjiga je objavljena u nedavno pokrenutoj biblioteci "Besedi drage", a za tisak je zaslužan Grafomark iz Zagreba. Izdavanje je financirano iz Fonda za kulturu Društva hrvatskih književnika.
Ono glavno je skrito oku
Buoh - je reka.
Buoh - je rekla buljpina. - Eko sat ću ti povedat mojo tajno. Jako je jednostavna: samo s srcen se vidi dobro. Ono glavno je skrito oku.
- Ono glavno je skrito oku - je ponovi minji kraljić da zapošta.
- Vrieme ko si darova svoje ruožice je storilo da ona buode tako na priecije.
- Vrieme ko san darova svoje ruožice… - opet je ponovi minji kraljić da zapošta.
- Ljudi so to zabili - je rekla buljpina. Ma ti ne smieš zabit. Zavajk odgovaraš za ono ča si spitomi. Odgovaraš za svojo ruožico…
- Jas odgovaran za svojo ruožico… - ponovi minji kraljić da zapošta.
Antoine de Saint - Exupery, Minji kraljić, (Prijevod na žminjsku čakavicu: Nada Galant)
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
