BOOKtiga – međunarodni festival pročitanih knjiga, u organizaciji Gradske knjižnice Poreč, održat će se, po osamnaesti put, od 23. do 26. travnja u parku Matije Gupca.

Nakon svečanog otvorenja Festivala u Noći knjige, 23. travnja, BOOKtižin svoj sajamski prostor u parku Matije Gupca otvara u četvrtak, 24. travnja u 10 sati, kada će svi ljubitelji pisane riječi moći kupiti knjige koje su donirali građani po simboličnoj cijeni od 1,5 eura. Prihodi od prodaje knjiga na sajmu BOOKtižin i ove će se godine usmjeriti na nove projekte porečke knjižnice koja ovim sajmom neumorno okuplja zaljubljenike u ovakav oblik popularizacije knjige i čitanja.

Prijatelji BOOKtige (Press)

Sajam će biti otvoren svakodnevno od 10 do 19 sati. Bogati fond rabljenih knjiga upotpunit će i zanimljiva ponuda vrijednih izdanja antikvarijata iz Ljubljane, Beograda, Kopra, Rijeke, Zagreba i Pule, i to po prigodnim cijenama, te programski dio Festivala kroz književna druženja s renomiranim imenima hrvatske kulturne scene. Sudjeluju: Mali neboder, Rijeka; Antikvarijat Glavan, Ljubljana; Antikvarijat Libris, Kopar; Nova stvarnost, Zagreb (prva četiri od samih početaka), a nedavno se pridružio i Antikvarijat Mala akademija, Beograd. Ove godine prvi put dolazi pulski Klub & knjižara Giardini 2.

Ljubav prema knjigama

Rok Glavan iz Antikvarijata Glavan Ljubljana i Zvonimir Maštrović iz Nove Stvarnosti Zagreb tu su veterani, a s njime smo porazgovarali o počecima BOOKtige.

Kao istinski zaljubljenik u BOOKtigu, uz ovu ste manifestaciju od samih početaka. Kako je krenula ta priča, ta ljubav?

- Glavan: Ljubav prema knjigama me našla već u kolijevci jer mi je tata bio antikvar, a mama i djed su radili u izdavačkoj kući. Tako se često znam našaliti da mi po žilama putuju slova. Ljubav prema Booktigi nije bila daleko, čak se i uklapa u onu prvu. Istru volim još od dječačkih ljetnih dana i kada sam dobio poziv na prvu Booktigu, nisam ni trenutka razmišljao i od tada sam u čvrstoj vezi s njom. Nismo se još rastali. Gradska knjižnica Poreč i dame zaljubljene u knjige, koje taj festival spremaju, po mom su mišljenju prave herojke u borbi za književnu kulturu i zaslužuju hvalu i podršku. Da nema njih, ne bi bilo ni Booktige, koja je, koliko vidim, jedan najboljih sajmova u regiji, pa i šire.

- Maštrović: Četiri desetljeća surađujem s porečkom knjižnicom i današnjom ravnateljicom Irides Zović. Na upit možemo li doći, odgovorila je pozivom. Dođoh, vidjeh, jako mi se svidjelo, (iako sam došao kao izlagač, nakupovao sam pun kombi knjiga) i više ne propuštam nijednu Booktigu, iako sam u njezinom terminu mogao ići na financijski vrlo isplative sajmove. Nije u šoldima sve.

Koliko je danas prisutan interes za knjige iz antikvarijata, kada se sve više govori o slaboj prodaji knjiga, o knjigama na suvremenim, digitalnim platformama.

- Glavan: Svakako se knjige traže, naime još uvijek za školsku lektiru ili studijsku literaturu, dok se beletristika manje traži. Tu su i bibliofilska izdanja koja imaju određeni broj kupaca. Digitalna knjiga i internet dosta su ih počistili s leksikonima i rječnicima. U zaboravu su otišle i enciklopedije, a isto utječu i na beletristiku. Suvremeno vrijeme nije sklono sakupljanju knjiga. Ako pogledate i dizajne stanova i kuća, u njima rijetko vidite police s mnoštvo knjiga na njima.

- Maštrović: Interes za knjige iz antikvarijata je nešto manji, ako se misli na fizički dolazak korisnika, ali antikvarijati se prilagođavaju, i koristeći internet, dolaze do puno šireg kruga publike nego prije. Što se tiče digitalnih platformi, prošle su svoj kratki uzlet i nisu ozbiljnija konkurencija fizičkoj knjizi i antikvarijatima, ali su jako utjecale na prodaju nekih knjižnih vrsta.

Socijalna izolacija na webu

Koje su knjige najtraženije u antikvarijatima?

- Glavan: Kao što sam spomenuo, ne traži se puno stvari koje su još prije desetak godina bile zlatni asortiman svake domaće biblioteke. Danas antikvari prodaju knjige s dobrom pričom. Ili je neko povijesno djelovanje utjecalo na izlazak, ili je bila u vlasništvu poznate osobe, ili je knjiga utjecala na širu populaciju... Uz to, redovito pratim europske trendove i trudim se svojim kolekcionarima i kolekcionarkama nuditi stvari koje možda danas nisu tražene, ali poznavajući trendove, mislim da bi mogli kvalitetno nadopuniti njihovu kolekciju. Ipak se neke stvari traže. Danas je to avangarda 50-ih, 60-ih godina 20. stoljeća, zatim posteri iz 80-ih godina 20. stoljeća, a naravno i stara rara od početka štampane knjige do kraja 19. stoljeća. Ipak, svaki antikvarijat je trgovina s nostalgijom.

- Maštrović: Ukratko, tražene su knjige, odnosno naslovi, kojih više nema u knjižarskoj prodaji. Mogućnosti interneta u velikoj mjeri su utjecale na veliki pad interesa za neke žanrove (enciklopedije, rječnici, likovne monografije, časopisi), a povećan je interes za strane knjige jer sve više ljudi čita na stranim jezicima (osobito engleski), što beletristiku, što (vrlo) stručnu literaturu neprevedenu na hrvatski jezik.

Kako danas funkcioniraju antikvarijati?

- Glavan: Još uvijek kao prije. Traženje interesantnih naslova, informacija o njima, traženje kolekcionara... Antikvar mora stalno pratiti zbivanje na tržištu jer je osnovni princip potražnja i ponuda. U Sloveniji su svi antikvarijati samostalni i dio privatne inicijative, samo još jedan radi, još od 1965., u okviru izdavačke kuće. Rijetko tko ima neki privilegirani položaj, što se tiče najma prostora. Zbog toga se udaljavamo iz centra grada jer su najamnine prevelike. Naravno, baš zbog najamnina, nekoliko antikvarijata u Sloveniji prestalo je s radom ili su otišli u socijalnu izolaciju - na web. No, antikvar ipak treba razgovor s kupcima jer na taj način sazna što se traži, što se nudi i, kako često kažem, svaki je kolekcionar stručnjak na području kojim se bavi i skuplja. Zbog toga su oni fantastičan izvor informacija.

- Maštrović: Antikvarijati više ne čekaju da im dođu kupci, nego koriste internet i dostupnost do najudaljenijih kupaca, građana i ustanova. Ta ponuda i prodaja spašavaju posao i čine sve veći dio posla. Također koriste interes lokalne zajednice ponudom tih tema jer nove knjige o lokalnoj sredini se puno ne objavljuju zbog premale naklade. Ujedno, kao i knjižare i (osobito) knjižnice, aktivnošću u antikvarijatima i šire, izložbama, predavanjima, recitalima i slično privlače medijsku pažnju i nove korisnike.

Agilna ekipa

Kroz godine, bili ste nositelj brojnih događaja na BOOKtigi?

- Glavan: Da, već na početku smo jako dobro primili ideju i primijetili energiju koja se ulaže u uspjeh tog festivala. Pored svega toga, nikako nisam mogao biti pasivan izlagač na sajmu, pa sam se na prvi njihov poziv odazvao s izlaganjima o starim knjigama. Kasnije smo s kolegom Tomom Vučinićem iz riječkog antikvarijata Mali neboder počeli pripremati dobrotvorne aukcije, dodatna izlaganja, razgovore, kako bismo predstavili našu djelatnost. Osobno sam zarazio vrsne porečke knjižničarke s kamishibai predstavama pa smo se s njima često predstavljali na festivalu, a uz njihovu veliko pomoć, napravili smo čak i prvi festival tog čarobnog japanskog kazališta u Istri.

Zvonimir Maštrović (Arhiva Glasa Istre)

- Maštrović: Ekipa Gradske knjižnice Poreč je vrlo agilna i neumorna u organiziranju raznovrsnih programa Booktige, tako da nismo puno sudjelovali u formalnom programu. Ono na što se orijentiramo je povećati dijapazon ponude knjiga na Booktigi. Knjižnica otpisane i od građana primljene knjige sve prodaje po jedinstvenoj cijeni, tako da mi donosimo vrjednije zavičajne (istarske) i druge naslove koje knjižnica nema u prodaji. I za to se cijele godine studiozno pripremamo

Što pripremate za ovogodišnje izdanje BOOKtige?

- Glavan: ove godine - tradicionalna aukcija. Opet dolazim u goste s kamishibai pričama i imat ću posebnu izložbu - Izložbu u fasciklu. Jedan od ovogodišnjih događaja ima naslov "Odaberi knjigu. Uđi u film" pa mu pridružujem s tom izložbom, gdje će biti predstavljene filmske zvijezde 50-ih, 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća. Sjednete na stolicu u parku na BOOKtižinu, nadam se da će biti lijepo vrijeme, i gledate izložbu, listajući fascikl. I podržite BOOKtigu.

- Maštrović: Ove godine će, uz tradicionalnu ponudu vrijednih istarskih knjiga, težište biti na kvalitetnim slikovnicama za djecu, kao i raznim priručnicima (samoniklo ljekovito bilje, drveće, planinarstvo, specifične kuharice) jer sve više ljudi odlazi u prirodu i želi što više saznati o njoj. Ukratko, na Booktigu dolazim(o) iz četiri razloga: kao prvo, volim doći u Istru, najljepšu pokrajinu na svijetu (profesor sam geografije). Drugo, kao veliki bibliofil, na Booktigi nađem i kupim velik broj zanimljivih knjiga. Treće, sretan sam kada mogu pokazati i prodati vrsne knjige i time smanjim trošak puta. I, kao četvrto, entuzijazam, pozitivnost, strpljenje i gostoljubivost djelatnica Gradske knjižnice Poreč su neodoljivo zarazni. Zahvaljujući njima upoznao sam svoje kolege iz Kopra i Ljubljane, sada već stare prijatelje, s kojima se viđam i surađujem i mimo Booktige. Svakom susretu sa svima njima se jako radujem i zato ne propuštam Booktigu.

Povezane vijesti

• BOOKtiga od petka slavi knjigu u Poreču
• Poznat dobitnik posebnog godišnjeg priznanja: KRISTIAN NOVAK DOBITNIK NAGRADE BOOKTIGA 2019.