KREŠIMIR FRANIĆ PREDSTAVIO DVIJE KNJIGE: Autorova reminiscencija na svoje pretke i kroničarska čipka

Krešimir Franić, Budimir Žižović i Nela Načinović (Snimio Asim Čabaravdić)

Dr. Krešimir Franić, poznati pulski liječnik, autor knjiga "Zadnji kralješak" (2009.) i "Jugoatlantikom po Atlantku" (2016.), ove je godine objavio još dva naslova "Klarin svijet" – priča o jednoj obitelji iz dubrovačkog primorja i knjigu "Suvišna dijagnoza" koje je predstavio u četvrtak u Gradskoj knjižnici i čitaonici.

Klarin svijet je autorova reminiscencija na svoje pretke koji su se iz Dubrovačkog primorja, u potrazi za boljim životom, voljko ili ne, razasuli diljem svjetskih meridijana.

Baka Klara

- Jedina i sigurna konstanta u svim njihovim prostornim i povijesnim putešestvijama jest jedna snažna žena, autorova baka - baba Klara. Preko nje, Krešimir Franić ne samo da donosi obiteljsku pripovijest (paradigmu brojnih primorskih obitelji), već i zanimljivu poveznicu prostora Dubrovnika i dubrovačkog kraja s prostorom Istre, autorovog zavičaja. "Suvišna dijagnoza" jest zapravo povijest pulskog zdravstva kroz veći dio 20. stoljeća, ali, kako primjećuje urednik knjige Milan Rakovac, sugestivno započinje događajima iz 21. stoljeća i rečenicom 'putujete li često u London?', kazala je ravnateljica pulske Gradske knjižnice i čitaonice Nela Načinović predstavljajući autora.

O knjigama je vrlo nadahnuto govorio novinar, književnik i publicist Budimir Žižović.

- Odmah valja pripomenuti da je "Klarin svijet" jedan veliki esej motiviran osobnim obiteljskim stablom. Bez artificijelnih romanesknih pretenzija, što i sam autor u razgovorima naznačuje. Dug je to prema izazovima sjećanja, saznanja, dug prema odrastanju. Dug ljubavi prema naslijeđenim likovima, dug prema slikama i mirisima našeg primorskog juga, prema pripadanjem njemu, prema gosparskim korijenima, kazao je Žižović ističući da kroz to narativno tkanje autor nas vodi u naslovljenim pričicama, gotovo kao u deskriptivnim, stripovskim sličicama. Izmjenjuju se katkad kronološki, a katkad i u asocijativnim skokovima, kao što su, uostalom, i inače naša povremena sjećanja i emotivne kaskade. No, daju priliku čitatelju da se knjizi povremeno vraća i receptira epizode kao male cjeline za sebe. Šetnje gradom vrlo su slikovite, likovi su živopisni, a dijalozi kao fino vezivno tkivo.

Govoreći o djelu "Suvišna dijagnoza", Budimir Žižović je naglasio: "Ako je 'Klarin svijet' svojevrsno esejističko tkanje, 'Suvišna dijagnoza' je kroničarska čipka. Proza iz domene suptilne spisateljske domaće radinosti, s puno, puno konotativnih izazova. Kronika se piše u trećem licu, ali u ovome slučaju i autor je tu, naravno da se on krije u nekim likovima, a najviše ga ima u imaginarnom dronu, koji uzgor, sa strane ili iznutra, bilježi životna kretanja, ističe.

Pulsko zdravstvo

Nadalje, istaknuo je da je "Suvišna dijagnoza" knjiga o sazrijevanju pulskoga zdravstva, važnim nositeljima tog stasavanja u pojedinim razdobljima, o kadrovskim meandrima u pulskoj bolnici, o sazrijevanju nekih liječnika od srednjoškolskih dana, uz sociološku paletu o migraciji doseljenika i odlazaka u svijet domaćih ljudi, sazrijevanju epizodista i drugih likova u vinjetama o pulskoj svakodnevici - sve u razdoblju od druge polovice dvadesetog stoljeća do gotovo danas. To je knjiga s puno doticaja i s drugim temama.

"Politički raster je također neizostavan, ali vrlo odmjereno ukomponiran. Govori to o disciplini pisca, koji se znalački odupro izazovima bilo kakvog ideološkog ili nekog drugog svrstavanja. Čim nas dovede do nekog vrlo izazovnog ruba, tu stane i prepusti nam da sami sebe dočitamo. Dosta toga naći ćete u ovoj knjizi i to će zahtijevati osobitu aktivnost prigodom čitanja", zaključio je Budimir Žižović.

Sam je autor govorio kako ga je puno toga motiviralo za pisanje ovih knjiga, o razno-raznim motivacijama, o stručnim temama kojima se bavio u svom pisanju, a uvelike ga je prilikom pisanja motivirala sredina, odnosno mjesto gdje je živio.

Govorio je i o svojoj ljubavi prema dubrovačkom kraju i ljudima, a osvrnuo se i na činjenicu da su ga mnogi liječnici, zgode i nezgode iz pulskog zdravstva navele da napiše "Suvišnu dijagnozu".