"Aleja glagoljaša" je projekt Čakavskog sabora, osmislio ga je Josip Bratulić, kiparski realizirao Želimir Janeš, a naziv mu je dao Zvane Črnja. Aleja se proteže od Roča do Huma i pokazuje put slavenskog, a potom i hrvatskog glagoljaštva svjedočeći o središtima hrvatske srednjovjekovne glagoljske književnosti na području Istre i Kvarnera

U velikoj dvorani Pazinskog kolegija predstavljeno je treće dopunjeno izdanje poznate knjige "Aleja glagoljaša", akademika Josipa Bratulića, punim naslovom "Aleja glagoljaša - Stoljeća hrvatske glagoljice".

Program predstavljanja se, kako je uvodno rekao Boris Drandić, direktor izdavačke kuće "Znamen", koja je objavila ovo vrijedno djelo, održao na važnom mjestu, u prostoru nekadašnjeg Biskupskog sjemeništa gdje je Josip Bratulić pohađao klasičnu gimnaziju. Primijetio je da na zidovima ove dvorane vise portreti istarskih svećenika koji su počevši od biskupa Jurja Dobrile i Antuna Mahnića pa do Josipa Turčinovića i Antuna Heka čuvali, ali i nastavili djelo pokoljenja istarskih popova glagoljaša.

Glagoljaški humanizam

Oni su poput Bratulića, koji je svojim djelovanjem, pa i ovom knjigom, pronosili glagoljaški humanizam, glagoljašku kulturu i domoljublje koje se tijekom stoljeća tiho, ali odlučno čuvalo u Istri. Stoga je za Drandića, kako je rekao, rad na ovoj knjizi bio doživljaj, zadovoljstvo, ali i posebna milost, jer je radeći na ovom izdanju zahvaljujući autoru Bratuliću i suradniku Antonu Šuljiću, došao do mnogih spoznaja pa je, kako je zaključio, bolje biti đak velikog učitelja nego osrednji učitelj.

"Aleja glagoljaša" je projekt Čakavskog sabora, a osmislio ga je Josip Bratulić, kiparski realizirao Želimir Janeš, a naziv mu je dao Zvane Črnja. Aleja se proteže od Roča do Huma i pokazuje put slavenskog, a potom i hrvatskog glagoljaštva svjedočeći o središtima hrvatske srednjovjekovne glagoljske književnosti na području Istre i Kvarnera. Aleja se sastoji od 11 spomenika, a prvi od njih, Stup Čakavskog sabora, u obliku glagoljskog slova "S" otkriven je 1977.

Nakon što su Antun Šuljić, na staroslavenskom i Antea Grgi, na hrvatskom pročitali tekst Bašćanske poče, učenici Kolegija Sara Kliman i Dominik Zgrablić pročitali su uvodni tekst u "Aleju glagoljaša" naslovljen "Poziv u zavičaj duha" u kojem se Bratulić obraća namjerniku koji kani alejom proći od Roča do Huma.

- Mora postojati dio svijeta gdje zime nisu surove, gdje nebeska Zvijezda ne prži i ne sažiže sve pod sobom, a proljeća slute dugu i blagu, plodnu i tihu jesen; kraj gdje možeš pobjeći od studene zime i ljetne žare, gdje ptice pjevaju danju i noću, a potoci žubore i nude ti razgovor kad si osamljen i vraćaš se neiznevjerenim uspomenama… Postoji li takav dio svijeta?… Istra je takav kraj!, kaže Bratulić u "Pozivu u zavičaj duha".

U nastavku je autor govorio na nastanku glagoljice koju je od kruga i trokuta osmislio i oblikovao sv. Ćiril, zapravo Kostantin Filozof koji je s Metodijem na slavenski jezik preveo svete knjige kako bi se među Slavenima proširila riječ Božja. Potom su Josip Bratulić i Anton Šuljić ukratko opisali spomenike koji su od 1977. do 1985. postavljeni u Aleji između Roča i Huma. To su uz Stup čakavskog sabora, Stol Ćirila i Metodija, Sijelo Klimanta Ohridskog, Glagoljski lapidarij, Klanac Hrvatskog Lucidara, Vidikovac Grgura Ninskog, Uspon Istarskog razvoda, Zid hrvatskih protestanta i heretika, Odmorište žakna Jurja, Spomenik otporu i slobodi i na kraju Vrata Huma.

Osim tekstova iz ranija dva izdanja, treće izdanje "Aleje glagoljaša" donosi i nove spoznaje o glagoljici i glagoljašima, te ova knjiga osim što je vodič, predstavlja kompleksno i sadržajno djelo o glagoljici u Istri i Hrvatskoj.

Tako, osim zapisa o Roču i Humu i spomenicima uz Aleju glagoljaša, među koricama ove bogato opremljene knjige, nalazimo tekstove o glagoljici od Tridentskog sabora do naših dana, zatim o umjetnicima i znanstvenicima koji su se, svaki u skladu sa svojom profesijom, bavili glagoljicom.

Izvanredna knjiga

Na kraju su životopisi autora, "otaca" Aleje glagoljaša, Želimira Janeša i Josipa Bratulića kojem su, o osamdesetom rođendanu, prijatelji pomogli objaviti ovu izvanrednu knjigu koja na 288 stranica donosi 96 raznovrsnih priloga, 231 fotografiju i 24 pjesme Antuna Šuljića.

Osim autora i nakladnika u programu predstavljanja knjige "Aleja glagoljaša - Stoljeća hrvatske glagoljice" sudjelovali su učenik Kolegija, tenor Luka Krulčić izvedbom pjesme "Milost", a Zoran Karlić iz KUD-a "Ivan Fonović Zlatela" iz Kršana izveo je nekoliko istarskih narodnih pjesama na istarskim narodnim instrumentima. Autorima su na ovom značajnom izdanju za hrvatsku glagolitiku, ali i hrvatsku kulturu uopće uz čestitke zahvalili Alejando Castillo Jimenez, ravnatelj Pazinskoga kolegija – klasične gimnazije i Mario Bratulić, nećak akademika Josipa Bratulića i načelnik Općine Sveti Petar u Šumi.

Povezane vijesti

• Akademik Josip Bratulić obilježio 80. rođendan u rodnom Svetom Petru u Šumi: JEZIK SE S LJUDIMA DIJELI, POPUT HRANE NA STOLU
• JOSIP BRATULIĆ: Bez Istre cijela hrvatska kultura bila bi jako okrnjena
• AKADEMIK BRATULIĆ: Puli, Istarskoj županiji i Sveučilištu želio sam pokloniti 15 tisuća svojih knjiga koje su neprocjenjivo vrijedne, ali me izbjegavaju. A s tim knjigama smo mogli obnoviti spaljenu Narodnu čitaonicu