Međunarodni festival komornog teatra u Umagu
ZLATNI LAV: Umjetnost imamo da ne umremo od stvarnosti
Prizor iz predstave "Nestala/Scomparsa"
Kazališni program otvorila je predstava Mestnog gledališča Ljubljanskog "Nestala/Scomparsa", autorice Nikole Beckwith u režiji Nataše Barbare Gračner. Ova duboka obiteljska drama otkrila je svu slojevitost psiholoških profila iz kojih izranjaju konflikti između njezinih protagonista prouzročeni otmicom djevojčice Leane
Prva odigrana predstava na 20. Međunarodnom festivalu komornog teatra "Zlatni lav", Mestnog gledališča Ljubljanskog "Nestala/Scomparsa", autorice Nikole Beckwith u režiji Nataše Barbare Gračner, kao duboka obiteljska drama otkrila je svu slojevitost psiholoških profila iz kojih izranjaju konflikti između njezinih protagonista prouzročenih otmicom djevojčice Leane.
Čuvstvena povezanost i ovisnost
Roditelji Glen i majka Marcy izgubili su svoju četverogodišnjakinju Leanu, koju policija pronalazi u podrumu njezina otmičara Bena nakon punih 19 godina od dana otmice. I dok se majka svim majčinskim instinktima i nepresušnom ljubavlju bori da Leanu mentalno, emocionalno i duhovno vrati u zagrljaj davno izgubljene obitelji, otac je zbunjen, usplahiren te bira oprečna sredstva, toleranciju i popustljivost prema sada već odrasloj ženi koja je tijekom svih godina izbivanja iz doma izgubila vlastiti identitet. U tom sukobu dvoje ljudi koji su nakon duge potrage i nadanja za povratkom kćeri u već emotivno narušeni dom, došlo je do puknuća bračnih silnica, jer otac nije bio spreman suočiti sa silinom majčinske, nagonske borbe da skine čvrsti oklop u kojemu se podvojena Leana skriva. Kroz takozvani psihološki fenomen Stokholmskog sindroma u kojem žrtva da bi preživjela veže se na svog otmičara, otkrivamo razliku između pojma čuvstvene povezanosti i ovisnosti koju je poput uvjetovanog refleksa otmičar Ben stvarao sa Lejom (ime kojim ju je on zvao) godinama ne bi li ju odvojio od stvarnog svijeta i na taj način kontrolirao.
Lea nije nikad kročila nogom u stvarni svijet, jer obiluje velikim zlom i opasnostima, kako joj je Leo pripovijedao, i zato joj pruža iluziju bivanja u paralelnom svijetu umjetnosti kao izmišljenom svijetu u kojem Lea može sretno i sigurno živjeti. Ili kao što u jednoj od napetih prizora Ben citira Nietzschea izgovarajući kako umjetnost služi da ne umremo od stvarnosti. Kroz raščlambu i razvoj dramske radnje Leana/ Lea ulazi sve dublje u svoju osobnost gdje otkriva da je ustvari jedini bjegunac od stvarnog života bio njezin otmičar Ben.
Snažno naglašeni karakteri
Snažno naglašeni karakteri svih likova, a osobito dviju najključnijih osoba majke Marcy i djevojke Leane, uz glazbenu kulisu i bat kiše doprinijeli su stvaranju ugođaja kojim su na trenutke publiku na maloj sceni "Zlatnog lava" u potpunosti usisali u pakleno grotlo negativnih emocija iz kojega se nije mogao nazrijeti sretan završetak.
U predstavi su glumili: Judita Zidar, Boris Ostan, Iva Krajnc Bagola, Sebastian Cavazza i Ana Penca koja je ulogu Leane / Leie prvi put odigrala kao studentica četvrte godine ljubljanske Akademije za gledališče, radio, film in televizijo. Publika je glasovanjem predstavu ocijenila visokom ocjenom 4,76.
Svečanost otvaranja u Gradu anđela
Kazališnom programu 20. "Zlatnog lava" prethodila je ceremonija svečanog otvorenja pod vodstvom prezenterice Nele Kocsis, filmske,kazališne i televizijske glumice i Larise Gašperini, ravnateljice ustanove Festum. Za glazbenu čaroliju u Gradu anđela pobrinula se primadona, sopranistica Olga Kaminska iz Opere riječkog HNK-a pl. Ivana Zajca, Rijeka, koja je svojim lirskim glasom obojila prvu anđeosku večer festivala. U prostoru MMC-a Pučkog otvorenog učilišta "Ante Babić" u Umagu, neposredno prije početka prve kazališne predstave "Nestala", upriličeno je otvaranje izložbe "Drug a čiji" slikarske radionice za djecu s teškoćama u razvoju udruge Pružam ti ruku, uz stručno vodstvo Slavice Renko. U ime župana Istarske županije Valtera Flega prisutnima se obratio Vladimir Torbica, županijski pročelnik za kulturu, nakon čega je uz izraze dubokog poštovanja i zahvale utemeljitelju i umjetničkom ravnatelju festivala, svestranom umjetniku Damiru Zlataru Freyu, Vili Bassanese, gradonačelnik Grada Umaga, zahvalio i čestitao na 20. rođendanu festivala i time službeno otvorio ovu jubilarnu ediciju.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
