Na Međunarodnom festivalu komornog teatra u Umagu
ZNANSTVENI SKUP: "Zlatni lav" na mapi najzanimljivijih turističkih odredišta Europe
Dvodnevni tematski simpozij na temu "Doprinos Međunarodnog Festivala komornog teatra 'Zlatni lav' Umag kazališnoj kulturi Republike Hrvatske"
Nataša Barbara Gračner, glumica, redateljica, i profesorica glume na AGRFT-u u Ljubljani istaknula je da je Damir Zaltar Frey, umjetnik jake osobnosti kroz ovakav okvir kazališta sa suženim (komornim) programom, ali čitavim nizom zajedničkih sastavnica triju naroda koji žive u pograničnim prostorima, uspio podići festival do jednog od vodećih u regiji
Uoči sinoćnjeg svečanog otvaranja 20. Međunarodnog festivala komornog teatra Zlatni lav održan je dvodnevni tematski simpozij na temu "Doprinos Međunarodnog Festivala komornog teatra 'Zlatni lav' Umag kazališnoj kulturi Republike Hrvatske" Skup je okupio istaknute sudionike, suradnike i prijatelje festivala.
Temelj u stvarnom suživotu
U prvom dijelu simpozija sudjelovali su: Floriana Bassanese Radin zamjenica gradonačelnika Grada Umaga , Ivana Šojat, književnica, Nataša Barbara Gračner, glumica, redateljica i profesorica glume, Kostadinka Velkovska, glumica, Zlatan Varelija, publicist i politolog, Maja Gregl, dramaturginja, urednica i književnica te Slobodan Jokić – Dan Oki, redoviti profesor na ADU Split.
Naglasak u izlaganjima stavljen je na kazališni život "Zlatnog lava" utemeljenog na stvarnom suživotu triju naroda-hrvatskog, slovenskog i talijanskog (triangulum -convivenza) koji bivanjem u pograničnom području kroz povijest svjedoče potrebu nadilaženja granica, što je na festivalu jezikom umjetnosti kroz predstave glasno artikulirano. O kronologiji rađanja "Zlatnog lavića" u maloj umaškoj sredini vrlo je emotivno i zorno govorila Bassanese Radin povlačeći paralelu sa prvim kazalištem u Umagu kojega je u XIX. stoljeću pokrenuo Antonio Coslovich u svome hotelu Zlatni lav. Time je Bassanese Radin htjela istaknuti kako je Umag brojčano manja životna sredina, ali posjeduje nesagledivo veliki potencijal za umjetnički razvoj, a što potvrđuje i opstanak "Zlatnog lava" na umaškoj kulturnoj sceni već puna dva desetljeća, nazvaši njegovu stvaralačku preobrazbu iz lavića u lava s kojim je interaktivno srasla umaška publika. U tom je kontekstu govorio i Zlatan Varelija, publicist, istraživač nematerijalne kulturne baštine, promatrajući festival kao nepobitnu suvremenu artističku nadogradnju nastalu iz kontinuiteta bogate kazališne povijesti Bujštine, koja datira od poraća - Drugog svjetskog rata.
Nataša Barbara Gračner, glumica, redateljica, i profesorica glume na AGRFT-u u Ljubljani istaknula je da je Damir Zaltar Frey, umjetnik jake osobnosti kroz ovakav okvir kazališta sa suženim (komornim) programom, ali čitavim nizom zajedničkih sastavnica triju naroda koji žive u pograničnim prostorima, uspio podići festival do jednog od vodećih u regiji.
Monumentalni kazališni spomenik
O identitetu naroda koji počiva u teatru kao esencijalnoj umjetnosti, te ustrajnom nastojanju održavanja festivala svih ovih godina u vrijeme moralnih kriza, kriza identiteta, kada je kultura postala sirotica, uspjeh je prije svega jednog strastvenog čovjeka poput Freya koji je festival u takvim okolnostima pretvorio u monumentalni kazališni spomenik, kazivala je književnica Ivana Šojat iz Osijeka. Naravno zasluge su to i festivalskog producenta Marka Ferenija, koji je uz skromnu financijsku potporu pružanu festivalu ostvario uzorni festivalski programski menadžment, zaključili su svi prisutni.
- Međunarodni festival komornog teatra "Zlatni lav" kroz sve ove godine uspio je stvoriti zanimljiv i samosvojan kazališni programski okvir ali njegova je prednost i u kreiranju atmosfere ljetnog žarišta kulturnog zbivanja koje bi Grad Umag – dakako uz odgovarajuću valorizaciju projektnih dosega mogao svrstati na mapu najzanimljivijih turističkih odredišta na karti Europe, kazala je Maja Gregl, dramaturginja, urednica i književnica prenoseći mišljenje prof. dr. sc. Sibile Petlevski, s Akademije dramskih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, a koje je zapisano u programskoj knjižici Zlatnog lava.
U drugom dijelu simpozija na programu su bila izlaganja Vere Pavičić, sociologinje iz Buja, Marianne Jelicich, članice Izvršnog odbora Talijanske unije iz Buja, Jasne Jakovljević, intendantice HNK Varaždin, Roka Andresa dramaturga iz Ljubljane, Katje Pegan, redateljice i direktorice Gledališča Koper te Vladimira Torbice, pročelnika Upravnog odjela za kulturu Istarske županije.
Večeras "Ružičasti trokut"
Nakon sinoćnjeg gostovanja Mestnog gledališča iz Ljubljane s predstavom "Nestala", danas je na rasporedu je ŠKUC, Cankarjev dom, Zavod Kolaž s predstavom "Ružičasti trokut". Predstava igra u umaškom kazalištu Pučkog otvorenog učilišta, a početak je u 21 sat.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
